ADRA Hrvatska pomaže izbjeglicama na Olimpu u Grčkoj

izdvojeno-slider 27. 10. 2016.

 

Prošlo je više od godinu dana od početka izbjegličke krize u Hrvatskoj. Mađarsko zatvaranje granice sa Srbijom i zabrana prolaska izbjeglicama, 15. rujna 2015. godine, kao i promjena izbjegličke rute koja je skrenula prema zapadu, označili su početak prolaska izbjeglica kroz Hrvatsku, koja je dotad bila pošteđena razmjera globalne krize uzrokovane sirijskim građanskim ratom što traje još od 2011. godine i još uvijek mu se ne nazire kraj. Nažalost, stanje u Siriji biva sve gore te je očito na pomolu nova velika humanitarna kriza.

ADRA Hrvatska uključila se u pomaganje izbjeglicama od samih početaka i nastavila je svoje djelovanje u raznim dijelovima Hrvatske, ovisno o tome kako su se kretale izbjeglice. Polagani postupak zatvaranja zapadnoeuropskih granica za izbjeglice na ruti tijekom proljeća ove godine značio je i kraj njihovog masovnog prolaska kroz Hrvatsku, no nije značio i kraj patnji za izbjeglice koje su zapele u državama na tom putu. Na tisuće su ostale zarobljene u Grčkoj, u nebrojenim izbjegličkim kampovima diljem grčkih otoka i kopna. U jednom od takvih kampova djeluje ADRA Hrvatska pomažući izbjeglicama.

Naša djelatnica Ana Josipović, koja je ranije radila s izbjeglicama u zimskom prihvatnom centru u Slavonskom Brodu te u zagrebačkom prihvatilištu u Hotelu Porin, sada radi u izbjegličkom kampu na samoj planini Olimp, u blizini grčkog grada Katarini pored Soluna. Ana nam je otkrila kako je to raditi u kampu i s kakvim izazovima se susreće. U kampu su smješteni Jazidi, koji su u strahu za živote i opstanak njihove zajednice pobjegli od progona pripadnika ISIS-a u Siriji i Iraku. Jazidi su pripadnici kurdske etničke skupine, a njihova vjera mogla bi se opisati kao mješavina zoroastrizma, judaizma, islama i kršćanstva prenošena usmenim putem s jednog naraštaja na drugi. Izrazito su zatvorena i tajnovita zajednica koja svoja vjerovanja ne iznosi drugima izvan zajednice, odnosno ne dopušta iznošenje svoje vjere strancima. Jazidi osim u jednog Boga vjeruju i u postojanje sedmorice anđela koji povremeno poprimaju ljudski oblik. Zbog njihovih vjerovanja, tajnovitosti i pogrešnog shvaćanja tih vjerovanja, često su bili meta progonstava i nasilja od drugih skupina koje su vladale zemljom, što se nastavilo i do današnjih dana od strane takozvane Islamske države i ISIS-a.

Izbjeglički kamp Petra nalazi se na obroncima najviše grčke planine, Olimp, koja je u starogrčkoj mitologiji zauzimala posebno mjesto kao mjesto boravka bogova. Trenutačno je u njemu smješteno 1.500 Jazida, više od pola čine djeca i većina ih je iz Iraka. Kamp se nalazi u staroj nedavno napuštenoj psihijatrijskoj bolnici i lječilištu. Nastao je na brzinu u vrijeme zatvaranja europskih granica i vrhunca krize u Grčkoj u svibnju ove godine. Izbjeglice su tada smještene u šatore koji su namijenjeni za korištenje u ljetnim vremenskim uvjetima i nikako nisu pogodni za boravak tijekom hladnijeg vremena, pogotovo tijekom zime.

Kako u podnožje hladne planine polagano dolazi zima, dosadašnji neljudski i nedostojanstveni uvjeti za smještaj ljudi u kampu postaju i opasni za boravak obitelji, pogotovo malene djece. Izbjeglice se nalaze pod velikim stresom jer su ostale zarobljene u Grčkoj, daleko od Njemačke koja je bila njihovo željeno odredište, gdje se već nalazi većina njihovih rođaka koji su također pobjegli od ISIS-a. Nakon svega što su prošli u zadnjih godinu dana, nakon strahota rata, mučenja i neljudskih uvjeta u kampu mnogi su oboljeli od PTSP-a i sličnih bolesti te se nalaze na psihičkom i fizičkom rubu.

Na pitanje koji su najveći izazovi te kako se nosi s tragičnim sudbinama kojima je okružena, Ana, djelatnica ADRA-e Hrvatska koja svakodnevno radi u kampu, kaže: “Uvjeti u kampu su najveći problem. Teško se nosimo sa svime, pokušavamo razgovarati s izbjeglicama i pružiti im utjehu i nadu. Nastojimo ostvariti kontakte i dobre odnose s predstavnicima zajednice zbog sigurnosti u kampu i sigurnosti svih zaposlenih u njemu, uključujući i djelatnike ADRA-e.”

Na pitanje koja je uloga ADRA-e u kampu, odgovara: “ADRA je, uz UN-ove organizacije, jedna od najvećih i glavnih organizacija u kampu, a radimo na raspodjeli hrane i neprehrambenih potrepština za svakodnevnu uporabu te na pružanju psihosocijalne pomoći.”

ADRA je u kampu prisutna od samih početaka, i trenutno raspolaže s dvanaest djelatnika iz raznih država pod vodstvom ADRA-e Njemačka. Ana napominje kako je najviše zabrinuta zbog dolaska zime i sporog djelovanja grčke administracije: “Ako im se ne nađe odgovarajuć smještaj, uskoro bi moglo biti i mrtvih.” Osim nedostatnih uvjeta stanovanja, izbjeglice su u ljetnoj odjeći jer nemaju zimsku odjeću, što zabrinjava jer temperatura na planini pada i do minus pet stupnjeva. “Strah me je da bi se mogli ponoviti prizori iz drugih kampova koji su zapaljeni zbog uvjeta i rastrojenosti izbjeglica koje više nemaju što izgubiti. Zato moramo paziti kako se odnosimo prema njima.”

Ana kaže da je možda najteže onima najslabijima: “Posebno je teško djeci. Unutar kampa nema prostora za školu i djeca ne idu na nastavu niti imaju neke druge aktivnosti kroz koje bi učila.” Djeca nemaju igračaka, pa se otimaju za odbačene kartonske kutije s kojima se mogu poigrati, što predstavlja jedino zanimanje za djecu u kampu. Dolaskom sve hladnijih dana pred Anom, drugim djelatnicima i posebice izbjeglicama su možda najgori i najteži dani u kampu, a ADRA će do kraja ostati uz izbjeglice i nastaviti nesebično pomagati onima kojima je najgore i najteže.

 

Matej Martinčić, ADRA Hrvatska