"Hajde za mnom!"

“Poslije toga Isus iziđe i opazi carinika imenom Levija gdje sjedi u carinarnici, te mu reče: ‘Hajde za mnom!’ On ostavi sve te ustade i pođe za njim.” (Luka 5,27.28)
“Od svih rimskih službenika u Palestini, carinici su bili najomraženiji. Nameti uvedeni silom stalno su smetali Židovima podsjećajući ih da su izgubili neovisnost. Ubirači poreza nisu bili samo oruđa rimskog tlačenja, već iznuđivači koji su se za svoj račun bogatili na teret naroda. Židov koji bi prihvatio ovu službu iz ruku Rimljana, smatran je izdajicom časti svojeg naroda. Preziran je kao otpadnik i svrstavan u najneuglednije pripadnike društva. Ovom društvenom sloju pripadao je Levije-Matej koji će biti pozvan u Kristovu službu nakon četvorice učenika u Genezaretu. Farizeji su procjenjivali Mateja prema njegovom zanimanju, ali je Isus u ovom čovjeku vidio srce otvoreno za prihvaćanje istine. Matej je slušao Spasiteljevo učenje. Kad mu je Božji Duh otkrio njegovu grešnost, želio je potražiti pomoć od Krista, ali naviknut na rabinsku isključivost, mislio je da ga ovaj Veliki Učitelj neće zamijetiti. Sjedeći jednog dana u svojoj kućici za ubiranje novca, carinik je vidio Isusa kako se približava. Neizmjerno iznenađen, čuo je riječi koje su mu bile upućene: ‘Hajde za mnom!’ Matej ‘ostavi sve te ustade i pođe za njim’. Nije bilo oklijevanja, dvoumljenja, razmišljanja o unosnom poslu koji treba zamijeniti siromaštvom i nevoljama. Za njega je bilo dovoljno što će biti s Isusom, što će moći slušati Njegove riječi i sjediniti se s Njim u Njegovom radu. … Matej u svojem bogatstvu, a Andrija i Petar u svojem siromaštvu stavljeni su pred istu kušnju; svaki od njih posvetio je svoj život istom cilju. U trenutku uspjeha, kad su mreže bile pune ribe a poticaji staroga načina života najjači, Isus je kraj mora zatražio od učenika da napuste sve zbog Radosne vijesti. Tako se svaka duša iskušava je li u njoj jača želja za prolaznim dobrima ili želja za druženjem s Kristom.” (Isusov život, str. 211,212)