Krist je patio i bio kušan

28. 01. 2018.

“Jer, doista, ne pomaže anđelima, već pomaže Abrahamovu potomstvu.” (Hebrejima 2,16)
Kristovu poslušnost ne bismo trebali promatrati kao nešto za što je On bio posebno osposobljen zahvaljujući svojoj božanskoj naravi, jer je stajao pred Bogom kao predstavnik čovjeka i bio je kušan kao čovjekova Zamjena i Uzdanica. Da je Krist imao posebnu moć kakvu čovjek nema, Sotona bi to naglasio. Kristov posao bio je da iz Sotoninih pandži otme čovjeka, a to je mogao učiniti jedino na način na koji je došao — kao čovjek, da bude kušan kao čovjek i poslušan kao čovjek. (S.D.A. Bible Commentary, sv. 7, str. 930) Kad bismo samo mogli razumjeti značenje riječi da je Krist “trpio i bio kušan” (Hebrejima 2,18)! Iako je bio neokaljan grijehom, profinjene sposobnosti Njegove svete naravi činile su Mu kontakt sa zlom nepojmljivo bolnim. Ipak, u ljudskoj naravi susreo se s praotpadnikom licem u lice, i sam samcat odupro se neprijatelju Njegovog prijestolja. Nije mogao navesti Krista da poklekne sili kušnje čak ni u mislima. Sotona pronalazi u srcima ljudi neko uporište u kojem se može nastaniti; njeguje se neka grešna želja zbog koje njegove kušnje dobivaju na snazi. Ali Krist je o sebi izjavio: “Jer se približuje knez ovoga svijeta. On protiv mene ne može ništa.” (Ivan 14,30) Oluje kušnji bjesnjele su nad Njim, ali Ga nisu mogle navesti na neposlušnost Bogu. Svi Kristovi sljedbenici moraju se suočiti s istim zloćudnim neprijateljem koji je napadao njihovog Učitelja. Svojim izuzetnim sposobnostima on prilagođava kušnje njihovim okolnostima, njihovom temperamentu, njihovim duševnim i moralnim sklonostima, njihovim snažnim strastima. On neprekidno šapuće na uši sinovima čovječjim ukazujući na svjetovna zadovoljstva, dobiti ili počasti: “Sve ću ti to dati ako mi se ničice pokloniš.” Mi se moramo ugledati na Krista; moramo ustrajati kao što je On ustrajao; moramo se moliti kao što se On molio; moramo postradati kao što je On postradao ako želimo pobijediti kao što je On pobijedio. (Review and Herald, 8. studenoga 1887.)