Postanak 22

5. 02. 2022.

Ujedinjeni u molitvi

U sklopu inicijative Vjerujte Njegovim prorocima danas čitamo Postanak 22.

 

1 I dogodi se, poslije tih događaja, da Bog iskuša Abrahama te mu reče: »Abrahame!« A on reče: »Evo me!« 2 Pa mu reče: »Uzmi sad svoga sina, jedinca svojega Izaka koga ljubiš, i pođi u zemlju Moriju pa ga ondje prinesi kao paljenicu na jednoj od gora za koju ću ti reći.« 3 I podrani Abraham ujutro pa osamari svog magarca, te uze sa sobom dvojicu svojih momaka i Izaka, sina svojega. I kad nacijepa drva za paljenicu, ustade i pođe na mjesto za koje mu je Bog rekao. 4 A trećega dana podiže Abraham oči svoje i opazi to mjesto izdaleka. 5 I reče Abraham svojim momcima: »Vi ostanite ovdje uz magarca, a ja i mladić idemo onamo; pa kad se poklonimo, vratit ćemo se k vama. 6 I Abraham uzme drva za paljenicu pa ih stavi na Izaka, sina svojega, a u ruku svoju uzme oganj i nož. Tako obojica pođu zajedno. 7 Tada Izak reče Abrahamu, ocu svojemu; reče dakle: »Oče moj!« A on reče: »Evo me, sine moj!« Pa reče: »Eno ognja i drva, ali gdje je janje za paljenicu?« 8 Abraham pak reče: »Bog će sebi providjeti janje za paljenicu, sine moj!« Tako njih dvojica odoše zajedno. 9 A kada dođoše na mjesto za koje mu reče Bog, Abraham ondje sagradi žrtvenik i naslaže drva, pa sveže svojega sina Izaka i položi ga na žrtvenik svrh drvâ. 10 Nato Abraham pruži svoju ruku i uze nož da zakolje sina svojega. 11 No anđeo Gospodnji zovnu ga s neba i reče: »Abrahame! Abrahame!« A on reče: »Evo me!« 12 I reče: »Ne spuštaj ruku svoju na mladića niti mu što čini, jer sada znam da se ti bojiš Boga kad mi nisi uskratio svojega sina, jedinca svojega.« 13 Tad Abraham podiže oči svoje i pogleda: kad gle, iza njega ovan — rogovima se svojim zapleo u šipražju. I Abraham ode pa uze ovna te ga prinese kao paljenicu umjesto svojega sina. 14 A ono mjesto Abraham prozva imenom „Gospod će providjeti”, kao što se i danas veli: »Na gori će se Gospodnjoj providjeti.« 15 Tada anđeo Gospodnji zovnu Abrahama s neba drugi put 16 i reče: »Kunem se samim sobom, izjavljuje Gospod, budući da si takvo što učinio i nisi mi uskratio svojega sina, jedinca svojega, 17 blagoslivljajući blagoslovit ću te i umnažajući umnožit ću potomstvo tvoje poput zvijezda na nebu i poput pijeska što je na obali morskoj; a potomci će tvoji zaposjesti dveri svojih neprijatelja. 18 I potomstvom tvojim blagoslivljat će se svi narodi zemaljski, jer si poslušao glasa mojega.« 19 Potom se Abraham vrati k svojim momcima pa ustadoše i pođoše zajedno u Beer-Šebu. I Abraham se nastani u Beer-Šebi. 20 I dogodi se, poslije tih događaja, da jave Abrahamu govoreći: »Eno Milke, i ona je Nahoru, bratu tvojemu, sinove izrodila: 21 Uca, prvorođenca njegova, i brata mu Buza, i Kemuela, oca Aramova, 22 i Keseda i Haza i Pildaša i Jidlafa i Betuela.« 23 A Betuel rodi Rebeku. Ovu osmoricu izrodi Milka Nahoru, bratu Abrahamovu. 24 A i inoča njegova, kojoj bijaše ime Reuma, i ona rodi Tebaha i Gahama i Tahaša i Maaku.