Prevencija kardiovaskularnih bolesti

26. 07. 2011.

Najčešći uzročnik kardiovaskularnih bolesti je ateroskleroza krvnih žila, koja dovodi do suženja ili začepljenja krvnih žila što remeti normalnu cirkulaciju krvi i opskrbu pojedinih organa krvlju. To se može dogoditi na bilo kojem mjestu u organizmu, pa, primjerice, ako je poremećaj na arterijama srca, može nastati srčani udar; ako se radi o poremećaju krvnih žila u mozgu, može nastati moždani udar itd. Mnogi misle da je ateroskleroza bolest starijih, no ona počinje vrlo rano, već u drugom desetljeću života. Bilo je slučajeva kad su mladi ljudi (20 do 30 godina starosti) poginuli u prometnoj nesreći, a obdukcija je pokazala aterosklerotske promjene krvnih žila srca.


Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Više od 50% svih uzroka smrti otpada na ove bolesti. Zbog toga je vrlo važna prevencija i otklanjanje tzv. rizičnih čimbenika za nastanak ovih bolesti. U SAD-u i mnogim zemljama EU broj umrlih od koronarne bolesti uzrokovane aterosklerozom sada je gotovo upola manji nego prije dvadesetak godina zahvaljujući velikoj kampanji kojom je promijenjen način prehrane i života ljudi koji je pogodovao nastanku bolesti srca i krvnih žila. U Hrvatskoj se slična kampanja sve više provodi jer je potrebno zaustaviti “ubojicu broj jedan” u našoj zemlji.

Najvažniji rizični čimbenici za nastanak srčano-žilnih bolesti jesu povišen krvni tlak, povećane masnoće u krvi, pušenje, pretilost, nedostatak tjelovježbe i stres.

Svatko može u prevenciji ovih bolesti učiniti jako mnogo, prije svega na suzbijanju rizičnih čimbenika kod sebe, ali i u sredini u kojoj živi i radi, te može utjecati na ljude i poticati ih da mijenjaju način života.

Regulacija masnoća u krvi
Da bi se znalo jesu li masnoće u krvi povišene, potrebno je izvršiti laboratorijski pregled. Osobe koje imaju povećane masnoće u krvi treba liječiti. Puno je bolje preventivno djelovati ispravnim načinom prehrane da ne dođe do povećanja masnoća u krvi.

Prehrana koja se temelji na namirnicama životinjskog podrijetla može značajno povećati kolesterol u krvi. Oprez i s biljnim uljima – sadrže dosta triglicerida koji mogu biti štetni kao i kolesterol.

Potrebno je educirati se o pravilnijem načinu prehrane s manje masnoća i koncentriranih ugljikohidrata, a više voća, povrća i hrane od cjelovitih žitarica jer je ova hrana bogata vitaminima i mineralima i drugim antioksidansima koji štite krvne žile. Valja obratiti pozornost na unos namirnica koje sadrže najviše masnoća: meso, vrhnje, sirevi, jaja – samo jedan žumanjak ima oko 230 mg kolesterola, a ta je količina čovjeku dovoljna za cijeli dan.

Oni koji uzimaju neke od ovih namirnica trebaju paziti da imaju što manje masnoća i uzimati ih vrlo umjereno: nemasno meso, nemasno mlijeko, nemasne sireve, 2 do 3 jajeta na tjedan – bjelanjaka se može uzeti više jer bjelanjak nije mastan. Bolje je jesti kuhano meso nego prženo, pečeno ili pohano jer se tada upija ulje koje je bogato trigliceridima, a povećan unos ovih masnoća također je štetan i mnogi su u zabludi kad misle da mogu uzimati ulje u povećanoj količini. U svemu je potrebna umjerenost.

Na etiketama biljnih ulja (primjerice suncokretovog, sojinog itd.) često se ističe da nema kolesterola, što je čista reklama, sračunata za bolju prodaju. Naime, nijedno biljno ulje ne sadrži kolesterol. Kolesterol je prisutan samo u namirnicama životinjskog podrijetla.

Ponekad je teško mijenjati uvriježen način prehrane, ali kada se predoči bolji i zdraviji način prehrane, mnogi ga prihvaćaju.

Regulacija krvnog tlaka.
Potrebno je češće mjeriti krvni tlak. Ako je povišen, potrebna je odgovarajuća terapija. Normalan krvni tlak je oko 120/80; to su poželjne vrijednosti. Nije poželjan krvni tlak: godine starosti + 100, kako to neki računaju. Primjerice, čovjek od 50 godina po njihovom mišljenju treba imati sistolički tlak 150 mm Hg (50 + 100 = 150), što je potpuno pogrešno. U regulaciji krvnog tlaka, kao i kod suzbijanja drugih faktora rizika, važna je disciplina i suradnja pacijenta i liječnika.

Suzbijanje pretilosti
Vrlo je važna regulacija tjelesne težine. Pretili ljudi imaju i do 40% veći rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, a povećan im je i rizik od nastanka šećerne bolesti. Treba postaviti ostvarive ciljeve za smanjenje tjelesne težine. Upornost i suradnja s liječnikom također je važna. Idealna tjelesna težina (u kg) može se izračunati tako da se od tjelesne visine (u cm) oduzme 100 i od preostale vrijednosti oduzme još 10%.

Primjerice, za čovjeka visine 170 cm idealna tjelesna težina je 63 kg (170 – 100 = 70; nadalje, 70 – 10% (tj. 7 kg) = 63). Kao i u svemu, idealima treba težiti i nije ih lako dostići.

Borba protiv pušenja
U Hrvatskoj se već provodi opsežna kampanja i potrebno ju je nastaviti. Liječnik može dosta pomoći u odvikavanju svojih pacijenata od pušenja savjetima i preporukama. One koji puše treba ohrabriti da prekinu. Preventivno može održavati predavanja u mjestu gdje radi – da oni koji ne puše ni ne počnu pušiti. Pušenje višestruko štetno djeluje na zdravlje, a potiče i nastanak ateroskleroze te bolesti krvnih žila.

Tjelovježba
Prevencija srčano-žilnih bolesti pomoću tjelovježbe vrlo je značajna. Novija istraživanja pokazuju da nedostatkom tjelovježbe rizik od srčanih udara može biti i do 40% veći. Određene studije pokazuju da je nedostatak tjelovježbe čak štetniji od pušenja. Korisni su razni športovi, a posebno je korisno brzo hodanje. Njime se mogu baviti gotovo svi – dnevno se preporuča najmanje pola sata do sat žustrog hodanja.

Tjelovježbom i pravilnom prehranom razina kolesterola može se sniziti do 15%.

Vidimo da i rizični čimbenici utječu jedni na druge: tjelovježba smanjuje kolesterol i regulira krvni tlak; smanjenje kolesterola smanjuje krvni tlak; suzbijanje pretilosti, prestanak pušenja kao i smanjenje stresa također povoljno utječu na krvni tlak itd. čime se još učinkovitije sprečava nastanak bolesti srca i krvnih žila.

Ispričat ću vam osobno iskustvo kako tjelovježba povoljno djeluje na smanjenje krvnog tlaka, a stres nepovoljno. Naime, u predvečerje jednog dana koji je obilovao stresom i nedostatkom tjelovježbe, dobio sam glavobolju. Budući da prije nisam imao glavobolje, pitao sam se zašto me boli. Izmjerim si krvni tlak i ustanovim da je povišen: 150/100. Inače imam normalan krvni tlak – 120/80. Razmišljao sam što da učinim: da li da uzmem tabletu protiv glavobolje, ili tabletu za smanjenje krvnog tlaka, ili i jedno i drugo? Ipak sam odlučio ne uzeti nikakvu  tabletu nego isprobati koliko tjelovježba može pomoći u ovakvoj situaciji. Izišao sam van i žustro hodao oko 35 minuta. Kad sam se vratio kući, ponovo sam izmjerio krvni tlak i vidio da je normalan: 120/80. U međuvremenu je prestala i glavobolja. Tako sam se iz vlastitog iskustva uvjerio koliko je važna i učinkovita tjelovježba – prirodno sredstvo za održanje zdravlja.

Prevencija stresa
živimo u stresnom vremenu i stoga si trebamo postaviti prioritete: naći vremena za ono što je važno, a nevažno izbaciti iz dnevnog rasporeda pa ćemo imati više vremena za važnije stvari, a samim time bit će manje stresa.

Stres ne samo da loše utječe na srce i krvne žile, nego i slabi imunitet – otpornost organizma na infekcije i druge bolesti. Primjerice, za izgradnju jedne molekule adrenalina, koji se povećava posebno u stresnim situacijama, potrebna je jedna molekula vitamina C koji se stoga vrlo brzo iscrpi. Vitamin C igra važnu zaštitnu ulogu u ljudskom organizmu. Zbog manjka vitamina C slabi imunitet i dolazi do mnogih bolesti, a početni uzrok je stres. Čovjekova jetra ne može proizvesti vlastiti vitamin C, dok životinje mogu. Medvjed, primjerice, u svojoj jetri može proizvesti oko 10.000 mg vitamina C dnevno. Pa iako ima dvostruko veću količinu masnoće u krvi od čovjeka, posebice kad spava zimski san, medvjed neće dobiti srčani napadaj ni moždani udar jer vitamin C štiti njegove krvne žile.

Borbu protiv “ubojice broj jedan” u Hrvatskoj treba, dakle, ozbiljno shvatiti.

Dr. Željko Ćorić

(Znaci vremena 4/2004, Zagreb)