Fizičar i akademik Vladimir Paar, koji u posljednje vrijeme uspoređuje genome čimpanzi i ljudi, izrazio je sumnju da Darwinova teorija evolucije možda nije dovoljna za tumačenje velikih genetskih razlika između dviju vrsta koje je njegov tim otkrio
Pokušali smo kroz intervju s akademikom Paarom saznati nešto više o novim istraživanjima i zaključcima ovog poznatog hrvatskog znanstvenika, inače fizičara koji se godinama bavio problematikom determinističkog kaosa.
Na jučerašnjem skupu (04.10.2010.)’Znanost i mediji’ spomenuli ste da se u posljednje vrijeme bavite nekim komparativnim genetskim istraživanjima čovjeka i čimpanze. O čemu je točno riječ?
Moja je grupa objavila dosta članaka u američkim znanstvenim časopisima, a upravo smo pred objavljivanjem nekoliko novih. Otkrili smo novu računalnu metodu za traženje korelacija unutar šifre ljudskog genoma pomoću koje možemo istražiti neke nove, dosad nepoznate strukture. U jednom vrlo velikom znanstvenom radu, koji uskoro treba izaći, tom smo metodom otkrili da je razlika između genoma čovjeka i njegovog najbližeg rođaka čimpanze višestruko veća nego što je dosad znanosti bilo poznato. To je važno jer je intelektualna razlika između ljudi i majmuna velika. Naši rezultati postavljaju velike izazove pred teoriju evolucije, a vjerojatno su i od mogućeg značenja za medicinsku primjenu.
Spomenuli ste i određene dvojbe oko Darwinove teorije evolucije, među ostalim i pitanje ignoriranja uloge Alfreda Russela Wallacea (suotkrivača teorije evolucije) u njezinu razvoju. Smatrate li Wallaceovu teoriju, prema kojoj je evolucija u nekim segmentima vođena svojevrsnim inteligentnim ili duhovnim dizajnom, prihvatljivijom od Darwinove?
Nisu to dvojbe, nego tu ima određenih problema i pitanje je mogu li se oni riješiti unutar današnjih znanstvenih koncepcija. To je dobro poznat problem. Mi smo tome samo doprinijeli. Wallace je rasni znanstvenik koji je sumnjao je li prirodna selekcija s mutacijama – to sada govorim suvremenim rječnikom jer on tada nije znao za gene – dovoljan mehanizam da se objasni evolucija ili trebaju postojati neki novi znanstveni mehanizmi. Njega su dosta napadali i njegova je uloga bila ignorirana. No zahvaljujući ogromnom napretku genomike, znanost se ponovno vraća na njegova pitanja i traži odgovore. Naime, činjenica je da bi Darwinova teorija mogla biti presiromašna da objasni te fantastične razlike u genomu čovjeka i čimpanze.
Kako komentirate činjenicu da je znanstvena zajednica oštro kritizirala Wallacea još u njegovo vrijeme, osobito zbog njegova okretanja spiritualizmu u kasnijoj dobi?
Ne znam, nisam to istraživao i o tome ne mogu ništa reći. No znam da puno znanstvenih mehanizama tek treba otkriti. U ovom trenutku u svijetu se obavlja niz različitih istraživanja da bi se našli odgovori na ta pitanja. Genom je fantastično složen i može se očekivati da će se tu doći do izvanredno zanimljivih znanstvenih otkrića koja bi mogla imati efekta u medicini. To se u prvom redu odnosi na tzv. regulatorne mehanizme u genomu koji kontroliraju i upravljaju radom gena. O tome se vrlo malo zna, to je tek načeto područje. Naime, pokazalo se da nisu geni ključni, već onaj tko kontrolira njihov rad. Našom metodom mislimo doprinijeti otkrivanju tog područja.
Imate li potrebu izmiriti znanstvene ideje s duhovnim?
Ja mislim da tu problema uopće nema. Odgovor je jednostavan – Bog je stvorio prirodne zakone, a sve što se odvija u svijetu u skladu je s njima. Moderna teologija zastupa to stajalište. Konačno, prvi čovjek koji je u 13. stoljeću uveo teoriju evolucije bio je teolog.
Đikić: Odbacivanje Darwina je neodgovorno
Ugledni hrvatski molekularni biolog dr. Ivan Đikić za tportal je rekao da je točno da se o regulaciji genskog izražaja još uvijek ne zna dovoljno, međutim ističe da to nikako nije razlog da se odbaci Darwinova teorija.
‘Istina jest da još uvijek ne znamo dovoljno o mehanizmima regulacije genskog izražaja i posljedičnim razlikama između čovjeka i čimpanze, što nije ni čudno zbog kompleksnosti samog procesa i milijuna godina evolucijske razlike’, izjavio je dr. Đikić.
‘Međutim, to je najmanje prihvatljiv izgovor za nekritično odbacivanje načela Darwinove teorije. Dostupni znanstveni podaci, uključujući najnovija otkrića o regulaciji genoma kod čovjeka, upućuju na presudnu ulogu evolucijske selekcije u strukturi genoma, kao i regulaciji genskog izražaja preko epigenetskih čimbenika. Pojedinci, uslijed vlastitog neznanja i želje za medijskom promocijom, promoviraju teoriju inteligentnog ili duhovnog dizajna bioloških procesa bez ikakvih znanstvenih dokaza. Takvo djelovanje je neodgovorno prema javnosti’, rekao nam je dr. Đikić.
Radman: Je li Paar otkrio nešto što ostali nisu?
Prominentni hrvatski biolog dr. Miroslav Radman je u razgovoru za tportal samo kratko kazao da ga čudi da je akademik Paar došao do otkrića o tako velikim razlikama između genoma čimpanza i ljudi do kojih ostali znanstvenici u svijetu nisu došli.
Vijeće Europe: Teorija inteligentnog dizajna je opasna
Vijeće Europe 2007. godine objavilo je Rezoluciju o opasnostima kreacionizma u obrazovanju, odnosno predstavljanja religioznih uvjerenja pod krinkom znanosti. U njoj Vijeće ističe da se poricanje evolucije vrsta kroz prirodnu selekciju, što je donedavno bilo gotovo isključivo američki fenomen, postupno nastoji uvesti u obrazovne sustave u nekim europskim državama, što predstavlja prijetnju ljudskim pravima.
‘Kreacionisti dovode u pitanje znanstveni karakter određenih područja znanja i tvrde da je teorija evolucije tek jedna od mogućih interpretacija. Oni optužuju znanstvenike da ne predstavljaju dovoljno dokaza koji bi potvrdili teoriju evolucije kao znanstveno vjerodostojnu… Postoji opasnost da se u dječjim umovima stvori ozbiljna zbunjenost oko pitanja što su uvjerenja, vjera i ideali, a što znanost. Stav da sve treba biti ravnopravno može se doimati kao privlačna i tolerantna ideja, no zapravo je opasan. Kreacionizam ima mnogo kontradiktornih aspekata. Ideja o inteligentnom dizajnu, koja predstavlja najnoviju, rafiniraniju verziju kreacionizma, ne poriče određeni stupanj evolucije. No opasnost se krije u činjenici da se inteligentan dizajn, predstavljen na suptilniji način, nastoji prezentirati kao znanost’, stoji, između ostalog, u toj rezoluciji.
Vijeće Europe je međunarodna organizacija 47 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Izvor: www.tportal.hr