Priroda i njen Stvoritelj

Kreacionizam, evolucija i znanost

PrirodaZnanost je jedan od pojmova koji se danas najčešće rabe. Kada u razgovoru kažemo da za neku tvrdnju postoji znanstveni dokaz, to je kao da smo rekli najvišu svemirsku istinu, kojoj nitko i ništa ne smije proturječiti i prema kojoj se i Biblija čini kao obična knjiga priča. No je li “istina” uistinu istina? Kako to da dvije različite ideje kao što su kreacionizam i evolucija tvrde da su njihove postavke znanstvene? Je li istina o postanku svijeta samo jedna ili postoje, što bi bio sasvim novi i čudnovat pogled na svijet, dvije istine?

što je zapravo znanost? Prema definiciji Enciklopedijskog rječnika znanost:

  1. prihvaća prirodne zakone
  2. na njima temelji objašnjenja
  3. moguće ju je empirijski provjeravati
  4. moguće ju je opovrgnuti
  5. njezine tvrdnje nisu apsolutne i konačne

Iz navedene se definicije uočava, što iznenađuje, da je znanstvenu istinu u koju se toliki kunu, moguće opovrgnuti te da ona nije apsolutna ni konačna. štoviše, Thomas S. Kuhn u knjizi Struktura znanstvenih revolucija (1962.) piše da je znanost “podešavanje podataka u okviru široko prihvaćenih koncepata koji za neko vrijeme objašnjavaju probleme i daju rješenja u okviru danih modela”. Dakle, po Kuhnu, svako vrijeme ima svoje modele kojima objašnjava određene probleme, a znanstvenici u okviru tog modela (paradigme) podešavaju podatke do kojih su došli znanstvenim istraživanjem, a ta “istina” traje “za neko vrijeme”. Ipak, ne bi bilo dobro shvatiti da je znanost skup netočnih podataka, jer mnoštvo je znanstvenih istraživanja pridonijelo kvaliteti života ljudi, mada je bilo i velikih zabluda koje su se “prodavale” kao znanstvene, a ne smijemo zaboraviti da je mnogo prirodnih bogatstava oštećeno ili uništeno zbog “znanstvenih ideja” i “napretka” civilizacije.

što je teorija evolucije? Prema definiciji Enciklopedijskog rječnika“… danas postojeće vrste u životinjskom i biljnom svijetu razvile su se u procesu postupne promjene od jednostavnijih prema složenijim oblicima uključujući i evoluciju čovjekolikih majmuna do čovjeka”. Razlikuje se kemijska evolucija (razvoj organskih spojeva) i biološka evolucija (postupni razvoj od jednostavnijih prema složenijim, raznolikijim, savršenijim organizmima koji podrazumijeva prirodni odabir, prilagođenost životnoj sredini i mutaciju). Sve se, dakle, događa slučajno i jači organizmi opstaju na račun slabijih, a ako je to prirodni zakon, onda ga možemo primjenjivati i u ekonomiji, sociologiji i svim drugim područjima ljudske djelatnosti, gdje se može tlačiti slabijega po “prirodnom zakonu”.

A kreacionizam? To je naučavanje prema kojem je transcendentni Bog stvorio svijet i život”. Iz Biblije iščitavamo da je Bog stvorio svijet i čovjeka “po svojoj slici”, da mu je dao da bude gospodar Zemlje, da od njega traži suradnju i odgovornost. Nasuprot evolucionističkoj slučajnosti stoji smisao, plan, odgovornost i ljubav. Možda možemo reći: postoji toliko ljudskog protkanog božanskim.

Teško je u ovako kratkom tekstu izreći bitne činjenice o znanosti, evoluciji i kreaciji, a kamoli se upuštati u širu raspravu. Ako želimo znanstveno razgovarati o problemu kreacije i evolucije, kako ćemo utvrditi je li svijet nastao evolucijom ili kreacijom? Kako ćemo to empirijski provjeriti?

Ovo je tek poticaj za razmišljanje i slaganje kockica života. Dragi čitatelji, odgovorimo ipak sami na jedno pitanje, svi mi, i znanstvenici i “obični ljudi”, i evolucionisti i kreacionisti, i nevjernici i vjernici: Je li naš život slučajan, skup borbi i pobjeda nad drugim, slabijim bićima, ili je on ispunjen smislom, traganjem za neprolaznom istinom, padovima i uzdizanjima, zahvalnošću i ljubavlju? Jesmo li na ovom svijetu zbog niza slučajnosti ili zbog plana, plana Onoga koji nam je dao život? I još jedno pitanje: Može li život nastati slučajno?

Dr. sc. Damir Žubčić

Podijeli