izdvojeno-slider

Patrick Johnson u Zagrebu

Gotovo 70 učitelja iz cijele Hrvatske sudjelovalo u seminaru o subotnjoj školi

U nedjelju, 3. travnja, u Zagrebu je održan seminar za učitelje u subotnjim školama, na kojem se okupilo gotovo 70 učitelja, vođa subotnjih škola i pastora iz desetak crkava iz cijele Hrvatske. Seminar je vodio Patrick Johnson, voditelj Odjela za pastorsku službu i subotnju školu u Transeuropskoj diviziji Kršćanske adventističke crkve, a prisutnima su seminar prevodili pastori Dean Stanjević, Neven Klačmer i Dean Vučetić. Seminar za učitelje i vođe subotnjih škola organiziran je kako bi se kroz razmjenu iskustava unaprijedila subotnjoškolska služba u crkvama širom Hrvatske.

U uvodnom dijelu Patrick Johnson je prezentirao četiri stupa na kojima počiva subotnja škola po primjeru crkve iz prvog stoljeća, vođene Duhom. Oslanjajući se na retke iz Djela 4, 32 – 35 i Djela 5, 1, naglasio je da je prvi stup crkve koju vodi Duh Sveti jedinstvo u usredotočenosti na jednog dirigenta – Isusa Krista. Iako ne razmišljamo svi jednako, niti ćemo ikada razmišljati jednako, kako bismo u biblijskom smislu zaista bili jedno moramo svi gledati u istog dirigenta, Krista, i prepustiti se njegovom vodstvu. Drugi stup na kojem počiva subotnja škola u crkvi koju vodi Duh Sveti jest upraviteljska služba. Bog nas je stvorio kao upravitelje, a ne vlasnike, i na svakom od nas je odgovornost za dobro upravljanje onim što nam je povjereno. Treći stup je jasno shvaćanje da je prva briga crkve, Božje kraljevstvo, a crkva mjesto u kojem svi moraju dobiti nadu. Ukoliko vjernici ne vjeruju da je crkva mjesto u kojem svatko tko uđe prima nadu i ukoliko crkvi ne damo sve svoje vrijeme i talente, ne možemo očekivati da će ljudi koji u ckrvu dođu iz nje otići s porukom nade. Četvrti stup crkve vođene Duhom odnosi se prema Johnsonu na autentičnim odnosima i autentičnom vjerovanju. Niti jedna crkva ne može djelovati kao crkva vođena Duhom ukoliko odnosi između vjernika nisu iskreni i ukoliko vjernici ne dijele jedni s drugima ono što im je stvarno na srcima i što im se dešava u životima. Samo dijeleći međusobno terete koje nosimo i moleći se jedni za druge možemo ostvariti stvarne odnose koji su karakteristika crkve vođene Duhom.

Seminar je nastavljen radionicama u manjim grupama, koje su kroz razgovor tražile odgovore na sljedeća pitanja: što se događa u našim subotnjim školama, zašto se događa upravo to što se događa, što bi se trebalo događati u našim subotnjim školama i kako bi subotnja škola trebala izgledati?

Među zaključcima vrijedi istaknuti da je u velikom broju crkava u Hrvatskoj prisutnost vjernika u subotnjoj školi vrlo visoka te u velikoj većini crkava gotovo svi koji dolaze na bogoslužje dolaze i u subotnu školu. Kao razlog visoke prisutnosti prepoznati su snažna tradicija, cjelovito bogoslužje, koje počinje već sa subotnjom školom, kao i dobra pripremljenost učitelja. Jedan od razloga manje prisutnosti vjernika na subotnjoj školi nego bogoslužju je generacijska promjena, odnosno činjenica da u nekim crkvama nekih generacija praktički nema, pa za njih niti nije posebno organizirana subotnja škola.

Nakon zajedničkog ručka, u dijelu seminara u kojem se govorilo o «idealnoj» subotnjoj školi, rečeno je da bi četiri sastavna elementa subotnje škole trebala biti: proučavanje Biblije, zajedništvo unutar crkvene zajednice, dosezanje lokalne zajednice i svjetska misija. Govornik je osvijestio prisutne činjenicom da se subotnja škola, suprotno raširenom mišljenju, ne sastoji samo od proučavanja Biblije i dobivanja informacija o svjetskoj misiji, što je i sam donedavno mislio iako je pastor već 25 godina, već su vrlo važni svi spomenuti osnovni elementi subotnje škole i kristocentrično zajedništvo među vjernicima kao i zajedničke aktivnosti vjernika u dosezanju lokalne zajednice u kojoj crkva djeluje.

Što se svjetske misije tiče, rečeno je i da će sljedeće godine upravo Hrvatska, odnosno specifično Maruševec, primiti dio globalnog posebnog dara 13. subote, što bi trebalo pomoći i da se još više osvijesti važnost svjetske misije kao dijela subotnje škole.

U zadnjem dijelu seminara u manjim se grupama razgovaralo o tome što je sve potrebno i moguće učiniti da sva četiri osnovna elementa postanu dijelom naših subotnjih škola. Između brojnih zamisli za bolje subotnjoškolsko proučavanje izdvajamo: dobru pripremu učitelja za proučavanje Biblije, redovite učiteljske sastanke na kojima se učitelje podučava kako podučavati, poticanje zajedničkih obiteljskih proučavanja pouke kao priprema za subotnju školu i posjećivanje vjernika sa svrhom zajedničkog proučavanja za vrijeme posjeta. Vezano uz svjetsku misiju, naglašeno je kako bi se sudjelovanje moglo poboljšati kada bi bilo više povratnih informacija oko ishoda projekata za koje su se prikupljala sredstva. Što se dosezanja lokalne zajednice tiče, aktivnosti kakve se već sada provode su npr. posjećivanje zatvora i posuđivanje knjiga na stalnim štandovima, a vjernike treba nastaviti poticati da budu uključeni u život lokalne zajednice, znaju za potrebe, organiziraju molitve za prijatelje i sl. Kako teret svih zadataka ne bi bio na samo jednoj osobi, za koordinaciju aktivnosti u lokalnoj zajednici bi trebalo zadužiti nekog drugog člana razreda. Što se četvrtog elementa subotnje škole tiče, poticati zajedništvo unutar crkvene zajednice možemo prije svega zajedničkom molitvom, zatim posjećivanjem i brigom za one koji nisu mogli doći u subotnju školu, zajedničkim izletima i boravkom u prirodi te pripremama zajedničkih obroka na koje se poziva i one koji nisu u tom razredu. Konkretno, iznesen je i primjer jednog razreda iz Virovitice koji se osim subotom ujutro nalazi još jednom tjedno, obično utorkom, a jednom u mjesec dana imaju i zajednički ručak sa svim članovima svojih obitelji i prijateljima. Trebalo je godinu dana da se ova praksa ustali, a u zadnje dvije godine prerasla je i u financijsku i drugu međusobnu pomoć, po uzoru na prvu crkvu.

Seminar je među sudionicima ocijenjen vrlo kvalitetnim, a na vođama subotnjih škola i učiteljima je da tuđa dobra iskustva i naučeno primjene i u svojim crkvama.

Kristina Laco


Komentiraj