Vijesti

Tribina o psihološkim ovisnostima, kockanju i internetu

Ovisnost o kockanju i internetu vrlo je raširena pojava u društvu s ozbiljnim posljedicama u životu pojedinaca i očuvanju obitelji. Vjera u Boga je čimbenik koji pomaže u sprečavanju patoloških oblika ovih ovisnosti te njihovom liječenju.

U organizaciji Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj u utorak 3. lipnja održana je tribina pod naslovom “Ovisnosti o kockanju i internetu” u prostoru Tribine Grada Zagreba na Kaptolu 27.  Prof. dr. sc. Ivo Markešić, sociolog religije s Instituta Ivo Pilar, moderirao je skupom. U uvodnom obraćanju istaknuo je kako se u Hrvatskoj kockanje naziva umilnim izrazom “Igre na sreću”, što pridonosi općoj prihvaćenosti ove pojave u društvu i medijima.

Na tribini su održana tri kraća predavanja stručnih gostiju. Dr. sc. Boris Kozjak je govorio na temu “Kockanje — od dokolice do socijalne patologije”, Dunja Maslić bacc. inf. na temu “Ovisnost o društvenim mrežama, online igrama i informacijama”, i dr. sc. Dragutin Matak na temu “U kakvoj je vezi ‘vjera’ s ovisnostima o kockanju i internetu”.

Profesor Kozjak, sociolog koji se u svom doktoratu bavio temom kockanja kao pojave u društvu, u svom izlaganju je rekao da se u Hrvatskoj okreće oko deset milijardi kuna prometa u igrama na sreću te da oko petnaest tisuća ljudi živi od zaposlenja u djelatnostima s toga područja. Ove podatke je naveo kao otežavajuću okolnost u borbi protiv ovisnosti o kockanju. Iznio je negativne posljedice koje su prisutne u društvu zbog ove ovisnosti: razvodi brakova, samoubojstva, depresije, krađe, pljačke, prostitucija i druge posljedice. Spomenuo je i neke pozitivne posljedice i koristi koje također otežavaju borbu protiv ove ovisnosti: novcem od djelatnosti igara na sreću izgrađeni su mnogi društveno korisni objekti koji su čimbenik socijalizacije u društvu, igre pružaju određeni osjećaj nade, zabave, slobode odlučivanja, intelektualnih, matematičkih i statističkih izazova sudjelovanjem u određenim igrama na sreću i tako dalje. Odgovarajući na pitanje zašto se ljudi bave igrama na sreću, prof. Kozjak je rekao da je riječ o snu o velikom dobitku, nadi o financijskoj neovisnosti, zabavi, razonodi, bijegu od životnih frustracija, dosade i rutine.

Govoreći o tipologiji kockara — profesionalnim kockarima, rekreativnim kockarima i kriminalnim kockarima — rekao je da u Hrvatskoj postoji pedeset tisuća patoloških kockara, dvjesto i trideset tisuća povremenih kockara, a čak oko tri milijuna ljudi ponekad sudjeluje u nekim oblicima igara na sreću. Istaknuo je da su u toj skupini devedeset i tri posto muškarci, a sedam posto žene, što je objasnio opisom prirode muškaraca koji su nagliji, gladniji uzbuđenja, otvoreniji za nova iskustva i skloniji natjecanju. Najčešća dobna skupina sudionika igara na sreću je između devetnaest i četrdeset i osam godina.

U osvrtu na povijesni kontekst kockanja prof. Kozjak je spomenuo da je dozvolu za prvu lutriju u Zagrebu izdala Marija Terezija 1762. godine te da u posljednjih dvadeset godina niti jedna druga djelatnost nije doživjela brži i eksplozivniji rast od igara na sreću. Istaknuo je podatak da se i u Bibliji na dvadeset i dva mjesta govori o kockanju, a na stotinu šezdeset i jednom mjestu o ljubavi prema novcu.

Spominjući odnos različitih religija prema kockanju rekao je da katolici imaju stav prema kocki kao i prema alkoholu: nije štetno dok ne ugrožava obitelj. Islam i židovstvo zabranjuju kockanje, kao i protestantizam koji u kockanju vidi problem i kod dobitka zbog iskušenja za razvratnim stilom življenja.

Postavljajući pitanje kako dalje, prof. Kozjak je naveo niz društvenih mjera koje bi mogle pomoći u smanjenju štetnih posljedica ovisnosti o kockanju: propisati maksimalno radno vrijeme priređivača igara na sreću, zabraniti sudjelovanje na štetu obitelji, ograničiti dnevnu, tjednu i mjesečnu potrošnju u kockarnicama, pooštriti pravne propise u svezi s igrama na sreću, senzibilizirati i educirati društvo o problemu ovisnosti o kockanju i izgraditi cjeloviti pristup liječenju ovisnika o kocki. Naglasio je i vjeru kao važan čimbenik u borbi protiv ovisnosti o kockanju i istaknuo da je među vjernicima manje kockara te da se lakše liječe ukoliko zapadnu u ovu ovisnost.

Apsolventica informatičkih znanosti Dunja Maslić govorila je o ovisnosti o društvenim mrežama, online igrama i informacijama. Istaknula je podatak da je oko tristo i pedeset milijuna ljudi u svijetu priznalo da pati od ovisnosti o Facebooku. Kao posljedice ove ovisnosti navela je anksioznost, depresiju, stres, asocijalno ponašanje, tjelesne zdravstvene probleme  i druge posljedice. Spomenula je da u Hrvatskoj pristup internetu ima 927.216 kućanstava te da su osobe u dobi od osamnaest do trideset i pet godina sklone ovisnosti o internetu. Ovisnosti o društvenim mrežama sklonije su ženske osobe, a o online igrama muške, dok je ovisnost o informacijama manje prisutna. Istaknula je da su takve osobe sklone i svoje slobodno vrijeme provoditi surfajući po internetu, čitajući i radeći, što ukazuje na njihov asocijalni način ponašanja. Predložila je razumno ograničenje korištenja društvenih mreža i ostalih internetskih sadržaja te povećanje tjelesnih i društvenih aktivnosti izvan društvenih mreža.

Dr. Dragutin Matak, teolog, pastor i profesor na Adventističkom teološkom visokom učilištu te tajnik Udruge za vjersku slobodu, istaknuo je strašnu patologiju ovih ovisnosti koje narušavaju ono ljudsko u nama. Govoreći o igrama na sreću, rekao je da one nisu sreća nego obmana. “Ljudi se u potrazi za nadom priklanjaju igrama na sreću ili zbog neuspjeha u redovnom životu nastoje uspjeh pronaći u kocki, ali to je suprotno kršćanskim načelima i vjerovanju.” rekao je dr. Matak i dodao: “Kršćanin svojim radom želi zaraditi sreću, a njegova nada je u Bogu.” Sa žalošću je ustvrdio da, iako se ljudi na popisu stanovništva izjašnjavaju kao kršćani, svoju nadu nastoje pronaći u igrama na sreću, a ne u vjeri i obećanjima koje daje Bog. Istaknuo je praktično kršćanstvo kao najbolju preventivu ovisnosti o kockanju. Naveo je vrijednosti koje nudi Sveto pismo: jednakopravnost (Rimljanima 13,9; Filipljanima 2,3), dostojanstvo (Psalam 139,13.14; Rimljanima 8,14-17) i duhovnost (Galaćanima 5,22.23). Zaključio je da su ova načela najbolji odgovor i prevencija za probleme psiholoških ovisnosti. Čitanjem hvalospjeva o ljubavi, iz 1. Korinćanima 13., dr. Matak je na kraju svog izlaganja istaknuo ljubav kao kršćanski ideal življenja i zaključio: “Čovjek koji se oslanja na takvu ljubav sretan je kvalitetom odnosa, a ne igrama na sreću!”

Posjetitelji tribine imali su priliku, nakon završetka izlaganja svih predavača, postaviti svoja pitanja moderatoru skupa prof. Markešiću, koji se uz pomoć predavača trudio odgovoriti na sva postavljena pitanja. Hrvatska radio televizija posjetila je ovu tribinu te će izvješće o njoj biti upriličeno u četvrtak 5. lipnja u emisiji “Religijski forum” Hrvatskog radija i u subotu 7. lipnja u emisiji “Duhovni izazovi” Hrvatske televizije.

 

Darko Kovačević

Tajnik komunikacija i odnosa s javnošću
Jadranske unije konferencija Kršćanske adventističke crkve


Komentiraj