Vijesti

U Sisku obilježen Dan reformacije

U nedjelju 28. listopada 2012. u prostorijama Baptističke crkve Betel u Sisku upriličeno je obilježavanje Dana reformacije. Obilježavanje je organizirano u suradnji Baptističke crkve Betel, Adventističke crkve te Evanđeoske pentekostne crkve iz Siska. To je bila prigoda da se govori o 450 godina cjelovitog protestantskog prijevoda Novog zavjeta na hrvatski jezik. Prvi dio objavljen je 1562., a drugi dio 1563. godine.

U ime Županije sisačko-moslavačke skup je pozdravio gospodin Josip Takač, koji je ujedno i vjernik Adventističke crkve u Sisku. Pastor baptističke crkve Miloš Komljenović govorio je o pojavi protestantizma u našim krajevima i njegovoj raširenosti do pojave protureformacije, koja je gotovo iskorijenila protestantizam nakon njegovog uspjeha u našim krajevima. Pastor adventističke crkve Vladimir Janušić govorio je o nerazdvojivosti naviještanja Evanđelja i nakladničke djelatnosti.

Spomenuta je hrvatska protestantska tiskara u Urachu u Njemačkoj, koja je bila pod pokroviteljstvom baruna Ivana Ungnada od njezinog osnivanja 1561. pa do njegove smrti 1564. godine. Glavni cilj Ungnadove tiskare u Urachu bilo tiskanje Biblije. Spomenuti tiskaru nemoguće je bez prisjećanja na važne ljude koji su na razne načine bili važni za njezin rad i razvoj protestantizma u hrvatskim krajevima.

Petar Pavao Vergerije mlađi (1489.—1565.) bio je najprije papin izaslanik u pregovorima s Lutherom, a potom i biskup modruški ili koparski. No, godine 1548. katolička inkvizicija mu oduzima biskupsku čast i progoni ga iz Kopra. Kao poznati teolog piše svoja djela s namjerom širenja protestantskog učenja. Svoja djela je pisao na talijanskom, latinskom i njemačkom. Iako nije sudjelovao u radu uraške tiskare, možemo ga smatrati jednim od pokretača tiskare jer godine 1555. poziva Slovenca Primoža Trubara kako bi započeo rad na prevođenju Svetog pisma na slovenski i hrvatski jezik.

Matija Vlačić Ilirik (1520.—1575.) je jedan od najutjecajnijih osoba njemačkog protestantizma. Rodio se u Labinu 1520. te kao šesnaestogodišnjak otišao na studij u Veneciju gdje je stekao dobro humanističko obrazovanje. Na savjet svog ujaka koji je postao luteran, 1539. odlazi na daljnje studije u Njemačku. Zbog svoje obrane vjere mora stalno seliti po Europi i 1562. godine sklanja se u Regesburg gdje razmišlja o osnivanju protestantskog učilišta za južnoslavenske zemlje. U to vrijeme komunicira i s djelatnicima uraške tiskare. Oni ga traže savjete oko odobravanja i revizije svojih djela. Zbog svojeg poznavanja Biblije i glagoljice i ćirilice uživao je veliki ugled kod hrvatskih prevoditelja u Urachu.

Stipan Konzul Istranin (1521.—1579.) prvi je hrvatski prevoditelj rođen je 1521. godine u Buzetu. Najprije djeluje kao katolički svećenik, pop glagoljaš. Ubrzo nakon što je 1545. godine koparski biskup Petar P. Vergerije započeo s reformacijom, i sam Konzul prihvaća protestantsko učenje. Godine 1552. dolazi u Rottenburg na Tauberi, a već iduće godine počinje s prevođenjem Trubarova prijevoda Novog zavjeta (Novog Testamenta) sa slovenskog na hrvatski.  Godine 1560. dolazi u Urah i na preporuku Primoža Trubara dobiva službu kod baruna Ivana Ungnada. Radi u tiskari sve do njezinog kraja po smrti baruna Ungnada. S Antunom Dalmatinom u pet godina djelovanja objavljuju 26 knjiga zajedno, 4 u suradnji s drugima, a tri knjige Konzul objavljuje sam.

Antun Dalmatin (?—1579.) je pisac, prevoditelj i nakladnik. Točno mjesto i datum rođenja nisu poznati. Pretpostavlja se da je rođen negdje u Dalmaciji ili u Senju u prvoj polovici 16 stoljeća. Još kao svećenik u Istri prelazi na protestantizam. Boravi u Ljubljani 1559. i 1560. godine i tada po Trubarovu nalogu počinje prevoditi njegove slovenske knjige. Suradnju sa Stipanom Konzulom počinje 1560. godine. Isprva je djelovao u Ljubljani, prevodeći Evanđelja i Djela apostolska za prvi i drugi dio Novog zavjeta. Osim prevođenja ispravljao je Konzulove tekstove. Godine 1561. pridružuje se Konzulu u Urachu. Iako nije samostalno potpisao niti jedno izdanje, poznata su 32 izdanja na kojima je radio, uglavnom kao prevoditelj.

Ovim izlaganjima istaknuta je važnost protestanata za povijest hrvatske književnosti, posebice u pogledu teologije i Biblije. Na skupu je bilo prisutno oko stotinjak osoba, uglavnom vjernika tri spomenute crkve koje su sudjelovale u organizaciji. Na kraju se mogao razgledati pretisak Novog zavjeta. Najavljeno je nastavljanje obilježavanja Dana reformacije u zajedničkoj organizaciji i sljedeće godine.

Vladimir Janušić


Komentiraj