Zdravlje

Važnost vitamina, minerala i ostalih mikronutrijenata

Prošlo je vrijeme kada su mikronutrijenti (vitamini, minerali i ostale mikrotvari) smatrani samo malim pomoćnicima kod prehlade ili gripe. Sve je više znanstvenih dokaza koji pokazuju da su mikronutrijenti važniji nego se slutilo.

Vitamini su nevidljivi, bez okusa i bez mirisa, ali za naš organizam su važni poput zraka. Oni nam služe za poboljšanje imuniteta, jačanje kostiju i zglobova, za bolje iskorištavanje energije, reguliranje metabolizma, reguliranje masnoća i šećera u krvi, za pravilno funkcioniranje živčanog, dišnog, probavnog, srčanožilnog i ostalih životno važnih sustava ljudskog organizma. Vitamini imaju značajnu ulogu u prevenciji nastanka mnogih bolesti kao što su rak, srčanožilne bolesti, diabetes, infektivne bolesti, bolesti metabolizma i mnoge druge. Osim u prevenciji, oni pomažu i u liječenju svih nabrojenih bolesti kad su one već prisutne.

Tako, primjerice, grana medicine koja se bavi proučavanjem prevencije i liječenja bolesti na razini stanice ljudskog organizma (celularna medicina ili medicina koja se bavi stanicama tkiva) sve više dokazuje važnost vitamina i ostalih mikronutrijenata. Otkriveno je da krvne žile kod čovjeka, duge 100.000 kilometara i površine oko 1.000 četvornih metara, lako obolijevaju i nastaje infarkt zbog kroničnog manjka vitamina C, zato što čovjek u svojoj jetri ne može sintetizirati vlastiti vitamin C. Dakle, čovjek ovisi o svakodnevnom unosu vitamina C putem hrane, dok životinje (s rijetkim iznimkama) u svojoj jetri mogu proizvesti 10.000 do 20.000 mg vitamina C, što je vrlo velika količina vitamina koji ih štiti od nastanka srčanožilnih oboljenja, ali i od nastanka raka, dijabetesa, visokog krvnog tlaka i mnogih drugih bolesti.

Dr. James Enstrom i njegove kolege sa Sveučilišta Los Angeles u jednoj su studiji, koja je trajala deset godina i koju je sufinancirala Američka vlada, utvrdili da vitamin C (u dozi od najmanje 300 mg; nasuprot prosječnoj od 50 mg) umanjuje rizik srčanožilnih bolesti za 50% kod muškaraca i 40% kod žena, što je dokumentirano kod 10.000 ispitanika.

Jedna druga studija (Healt Professional Study) na skupini od 39.000 ljudi dobi od 40 do 75 godina, gdje su ispitanici uzimali dodatnu količinu vitamina E i beta-karoten, pokazala je da je vitamin E snizio rizik nastanka srčanožilnih oboljenja za 40% i da je beta-karoten snizio rizik nastanka srčanožilnih bolesti za 30%.

Stanična medicina pokazuje da osim vitamina, u prevenciji i liječenju mnogih bolesti važnu ulogu imaju i minerali (kalcij, magnezij, cink itd.) te aminokiseline (u prvom redu lizin i prolin – aminokiseline koje sudjeluju u obnavljanju svih vezivih tkiva pa tako i krvnih žila; zbog manjka ovih aminokiselina obolijevaju krvne žile i vezivno tkivo svih organa).

Minerali su također važni za normalan rad ljudskog organizma, a on ih ne može sam sintetizirati, nego ih treba unositi hranom, kao i vitamine. Tako je, primjerice, kalcij važan za zdravlje kostiju i zuba te funkciju živčanog i krvnožilnog sustava. Cink ima značajnu ulogu u razvoju mišića, imuniteta, održanja cjelovitosti stanica, sintezi DNK i bjelančevina i inzulina, zalječivanju rana, odstranjivanju toksičnih tvari iz organizma (teških metala i slično).

Mnoge druge mikrotvari imaju iznimnu važnost za održanje zdravlja. Primjerice, alfalinolenska kiselina (ima je u lanu, soji i orasima) djeluje protuupalno, snizuje razinu kolesterola u krvi, pridonosi zaštiti od raka dojke i poboljšava imunitet. Likopen (ima ga u rajčici, lubenici, crvenom grejpu) je važan antioksidans koji smanjuje opasnost od pojave raka prostate te srčanožilnih bolesti. Postoje još mnogi drugi mikronutrijenti koji su važni za zdravlje, ali cilj nam nije da ih pojedinačno nabrojimo, već da  istaknemo njihovu važnost.

Čovjeku današnjice je vrlo teško (skoro nemoguće) u potpunosti podmiriti svoje potrebe za vitaminima, mineralima i ostalim mikrotvarima iz svakodnevne prehrane:

  • zbog odabira neodgovarajućih namirnica, nedostatnih za pravilnu opskrbu mikrotvarima,
  • zbog gubitka mikrotvari kuhanjem, konzerviranjem, stajanjem i skladištenjem hrane,
  • zbog općeg zagađenja okoliša,
  • zbog osiromašenja zemljišta mineralima i elementima u tragovima (naročito selena), jer se sve više iscrpljuje,
  • zbog genetski modificirane hrane,
  • zbog stresnog načina življenja suvremenog čovjeka, pri čemu se potrebe u mikrotvarima višestruko povećavaju, itd.

Za prevenciju, a naročito kod pojave nekih bolesti, dobro je uz poboljšanje kvalitete prehrane unositi i dodatne količine mikrotvari u pripravcima (tabletama i kapsulama). Vrlo je važno da vitamini, minerali i druge mikrotvari u tim pripravcima budu u pravilnom omjeru, kako nečega ne bi bilo previše, a drugog premalo.

S druge strane, ne bi bilo dobro da oni koji uzimaju dodatke mikrotvari, zanemare kvalitetu svoje prehrane. Treba istaknuti da u pojedinim namirnicama postoje i druge mikrotvari koje još nisu ni poznate i čiji značaj nije još dokazan. Najbolje je svoju prehranu učiniti što kvalitetnijom (preporučljiva je umjerena lakto-ovo-vegetarijanska prehrana), a uz to po potrebi i preporuci liječnika unositi pripravke u kojima su vitamini, minerali i druge mikrotvari u pravilnom omjeru.

Dr. Željko Ćorić

Podijeli