““Nego, kad priređuješ gozbu, pozivaj siromahe, sakate, hrome i slijepe! Tada će ti biti bl_go, jer ti nemaju čim uzvratiti! To će ti se uzvratiti o uskrsnuću pravednikâ.”“ (Luka 14,13.14)
Nagrada Kristovih radnika bit će ulazak u radost njihovoga Gospodara. Ta radost, koju i sam Krist željno očekuje, iskazana je u Njegovom zahtjevu upućenom Ocu: ““Oče! Htio bih da oni koje si mi dao budu gdje sam ja.”“ (Ivan 17,24)
Anđeli su čekali da pozdrave Isusa kada se uznio nakon svojeg uskrsnuća. Nebeske vojske su s radošću ponovno pozdravile svojega voljenog Zapovjednika koji se vraćao iz tamnice smrti. Željno su se okupljali oko Njega kada je prošao kroz nebeska vrata. Međutim, On im je dao znak da odstupe. Njegovo srce je bilo s usamljenom, ožalošćenom skupinom učenika koje je ostavio na Maslinskoj gori. Ono je i sada s Njegovom izmučenom djecom na Zemlji, kojoj tek predstoji bitka s pustošnikom. On kaže: ““Oče! Htio bih da oni koje si mi dao budu gdje sam ja.”“
Kristovi otkupljenici su Njegovi dragulji, Njegovo dragocjeno, posebno blago. Oni će biti kao ““drago kamenje krune”“ (Zaharija 9,16) — ““bogatstvo slave nasljedstva njegova u svetima”“ (Efežanima 1,18 — DK). U njima ““za muku duše svoje on će se nasititi obilno”“ (Izaija 53,11 — Ša).
A zar se neće i Njegovi suradnici radovati kada budu vidjeli trud svoje duše? … Svaki poticaj Svetoga Duha kojim je ljude upućivao na dobro, kojim ih je vodio Bogu, zapisan je u nebeskim knjigama i u dan Gospodnji svi koji su sebe predali kao oruđa u ruke Svetoga Duha, moći će vidjeti rezultate svojeg života.
Prekrasno će biti kada lanci svetog utjecaja, sa svojim dragocjenim rezultatima, budu izneseni na svjetlo. Kakva će biti zahvalnost duša s kojima ćemo se sresti u nebeskim dvorovima kada otkriju s kakvim smo se nježnim, ljubaznim zanimanjem zauzimali za njihovo spasenje! Sva slava, čast i hvala pripast će Bogu i Janjetu za naše otkupljenje; ali Božju slavu neće umanjiti zahvalnost koja će biti izražena onima koje je On kao svoja oruđa upotrijebio pri spasenju duša koje su propadale.
Otkupljeni će sresti i prepoznati one kojima su skrenuli pozornost na uskrslog Spasitelja. Kakve će radosne razgovore voditi s tim dušama! ““Bio sam grešnik”“, reći će one. ““I ti si došao i skrenuo moju pozornost na dragog Spasitelja kao na moju jedinu nadu. I ja sam povjerovao u Njega!”“ … Kakva li će radost biti kada se ti okupljeni sretnu i pozdrave s onima koji su osjećali odgovornost za njih! (RH, 5. siječnja 1905.)