Ujedinjeni u molitvi

U sklopu inicijative Vjerujte Njegovim prorocima danas čitamo "1. Kraljevima 1".

1 A kralj David bijaše ostario, zašao u godine; i premda su ga pokrivali haljinama, on se nije mogao ugrijati.
2 Tada mu rekoše sluge njegove: »Neka potraže našemu gospodaru kralju djevojku, djevicu, pa neka ona stoji pred kraljem i dvori ga; i neka leži u tvojemu naručju da se naš gospodar kralj ugrije.«
3 Potražiše dakle lijepu djevojku po svemu području Izraelovu; i nađoše Abišagu Šunamku pa je dovedoše kralju.
4 A djevojka je bila vrlo lijepa; i dvorila je ona kralja i služila mu, ali je kralj ne upozna.
5 Tada se Adonija, sin Hagitin, uzoholi govoreći: »Ja ću biti kralj.« I nabavi sebi kola i konjanike i pedesetoricu ljudi da trče pred njim.
6 A njegov ga otac za svojega života nikad nije ukorio govoreći: »Zašto tako činiš?« A i on je bio vrlo lijepa stasa, a mati ga je rodila poslije Abšaloma.
7 I dogovarao se on s Joabom, sinom Cerujinim, i sa svećenikom Ebjatarom, koji su slijedili Adoniju i pomagali mu.
8 Ali svećenik Cadok i Benaja, sin Jojadin, te prorok Natan i Šimej i Rei i junaci koji su bili uz Davida nisu pristali uz Adoniju.
9 I nakla Adonija ovaca i goveda i tovljenčadi kod Zoheletskog kamena, što je pokraj En-Rogela, te pozva svu svoju braću, kraljeve sinove, i sve ljude iz Jude, kraljeve sluge.
10 Ali proroka Natana i Benaju i junake i svojega brata Salomona nije pozvao.
11 Tada Natan reče Batšebi, majci Salomonovoj, govoreći: »Zar nisi čula da se Adonija, sin Hagitin, zakraljio, a naš gospodar David za to ni ne zna?
12 Zato sad dođi, molim te, da ti dam savjet kako da spasiš svoj život i život svojega sina Salomona.
13 Hajde, otiđi kralju Davidu i reci mu: ‘Zar se ti, moj gospodaru kralju, nisi zakleo sluškinji svojoj govoreći: Sigurno će tvoj sin Salomon kraljevati poslije mene, i on će sjediti na prijestolju mojemu. Zašto se onda zakraljio Adonija?’
14 Gle, dok ti ondje budeš razgovarala s kraljem, i ja ću doći za tobom i potvrditi tvoje riječi.«
15 Tako Batšeba uđe kralju u odaje; a kralj je bio vrlo star i Abišaga Šunamka služila je kralju.
16 I Batšeba se pokloni i pade ničice pred kraljem. Nato kralj reče: »Što bi ti?«
17 A ona mu reče: »Moj gospodaru, ti si se sluškinji svojoj zakleo Gospodom, Bogom svojim: ‘Sigurno će tvoj sin Salomon kraljevati poslije mene, i on će sjediti na prijestolju mojemu.’
18 A sad se, evo, Adonija zakraljio, a ti, moj gospodaru kralju, za to sad ni ne znaš.
19 I naklao je goveda i tovljenčadi i ovaca u izobilju, i pozvao je sve kraljeve sinove te svećenika Ebjatara i zapovjednika vojske Joaba, ali tvojega slugu Salomona nije pozvao.
20 A ti, moj gospodaru kralju, oči svega Izraela uprte su u te da im ti objaviš tko će sjediti na prijestolju mojega gospodara kralja poslije njega.
21 Inače će se dogoditi, kad moj gospodar kralj legne kod svojih otaca, da ćemo ja i moj sin Salomon biti krivci.«
22 I gle, dok je ona još razgovarala s kraljem, dođe i prorok Natan.
23 Stoga javiše kralju govoreći: »Evo proroka Natana.« I dođe on pred kralja pa se pokloni kralju licem svojim do zemlje.
24 Tada reče Natan: »Moj gospodaru kralju, jesi li ti rekao: ‘Adonija će kraljevati poslije mene, i on će sjediti na prijestolju mojemu?’
25 Jer on je danas sišao i naklao goveda i tovljenčadi i ovaca u izobilju, i pozvao je sve kraljeve sinove te zapovjednika vojske i svećenika Ebjatara; i eno ih gdje jedu i piju pred njim i govore: ‘Živio kralj Adonija!’
26 Ali mene, mene slugu tvojega, i svećenika Cadoka i Benaju, sina Jojadina, i Salomona, slugu tvojega, nije pozvao.
27 Zar se to dogodilo odlukom mojega gospodara kralja a da sluzi svojemu nisi obznanio tko će sjediti na prijestolju mojega gospodara kralja poslije njega?«
28 Tada kralj David odgovori i reče: »Pozovite mi Batšebu.« I dođe ona pred kralja i stade pred kralja.
29 Tada se kralj zakle i reče: »Tako živ bio Gospod koji je dušu moju izbavio iz svake nevolje!
30 Kako sam ti se zakleo Gospodom, Bogom Izraelovim, govoreći: ‘Sigurno će tvoj sin Salomon kraljevati poslije mene, i on će sjediti na prijestolju mojemu umjesto mene’, zacijelo ću danas tako učiniti.
31 Nato se Batšeba pognu licem do zemlje i pokloni se kralju, te reče: »Nek moj gospodar kralj David živi dovijeka!«
32 A kralj David reče: »Pozovite mi svećenika Cadoka i proroka Natana i Benaju, sina Jojadina.« I dođoše oni pred kralja.
33 I reče im kralj: »Uzmite sluge gospodara svojega sa sobom pa posadite mojega sina Salomona na moju mazgu i odvedite ga do Gihona.
34 I ondje neka ga svećenik Cadok i prorok Natan pomažu za kralja nad Izraelom. Onda zatrubite u rog i recite: ‘Živio kralj Salomon!’
35 Potom uzađite za njim pa neka dođe i sjedne na prijestolje moje, i neka on kraljuje mjesto mene; jer njega sam odredio da bude vladar nad Izraelom i nad Judom.«
36 Nato Benaja, sin Jojadin, odgovori kralju i reče: »Amen! Tako je rekao Gospod, Bog gospodara mojega.
37 Kao što je Gospod bio s mojim gospodarom kraljem, tako neka bude i sa Salomonom; i neka uzvisi prijestolje njegovo ponad prijestolja mojega gospodara kralja Davida.«
38 Tako siđoše svećenik Cadok i prorok Natan i Benaja, sin Jojadin, te Kerećani i Pelećani, pa posadiše Salomona na mazgu kralja Davida i odvedoše ga do Gihona.
39 Tada svećenik Cadok uze iz Šatora rog s uljem i pomaza Salomona. Uto zatrubiše u rog i sav puk rekne: »Živio kralj Salomon!«
40 Onda sav puk pođe za njim. I svirao je puk u svirale i radovao se radošću velikom tako da se zemlja razdirala od njihove vike.
41 Čuo je to i Adonija i svi uzvanici koji bijahu s njim; a oni su baš završavali s jelom. Pa kad Joab začu zvuk roga, reče: »Kakav je to zvuk vike u gradu?«
42 I dok je on još govorio, gle, dođe Jonatan, sin svećenika Ebjatara. Tada reče Adonija: »Uđi, jer ti si junak i donosiš dobru vijest.«
43 Ali Jonatan odgovori i reče Adoniji: »Naprotiv! Naš gospodar kralj David postavio je Salomona za kralja.
44 Kralj je s njim poslao i svećenika Cadoka i proroka Natana i Benaju, sina Jojadina, te Kerećane i Pelećane; i oni ga posadiše na kraljevu mazgu
45 pa ga na Gihonu svećenik Cadok i prorok Natan pomazaše za kralja. I dođoše odande tako radosni da se sav grad uzbudio. To je zvuk što ste ga čuli.
46 A i Salomon je već sjeo na kraljevsko prijestolje.
47 Usto, došle su i kraljeve sluge blagosloviti našega gospodara kralja Davida govoreći: ‘Neka Bog Salomonovo ime učini slavnijim od tvojega imena i neka prijestolje njegovo uzvisi ponad prijestolja tvojega.’ Nato se kralj pokloni na svojoj postelji.
48 I ovako tada reče kralj: ‘Blagoslovljen bio Gospod, Bog Izraelov, koji je danas dao onoga koji će sjediti na prijestolju mojemu dok moje oči još vide.’«
49 Nato se svi uzvanici koji bijahu s Adonijom prestrašiše te ustadoše i odoše svojim putem.
50 A Adoniju spopade strah od Salomona; stoga ustade i ode pa se uhvati za rogove žrtvenika.
51 I bî dojavljeno Salomonu govoreći: »Gle, Adonija se uplašio kralja Salomona i eno se drži za rogove žrtvenika govoreći: ‘Neka mi se danas kralj Salomon zakune da slugu svojega neće pogubiti mačem.’«
52 Nato Salomon reče: »Ako se pokaže poštenim čovjekom, ni vlas mu neće pasti na zemlju; nađe li se pak zlo na njemu, poginut će.«
53 Tada kralj Salomon posla da ga dovedu od žrtvenika. I kad dođe, pokloni se kralju Salomonu, a Salomon mu reče: »Idi kući svojoj.«