Ujedinjeni u molitvi

U sklopu inicijative Vjerujte Njegovim prorocima danas čitamo "1. Kraljevima 10".

1 A kad je kraljica od Šebe čula glas o Salomonu glede imena Gospodnjega, dođe ona iskušati ga zagonetkama.
2 Dođe ona tako u Jeruzalem s vrlo velikom pratnjom, s devama koje su nosile mirodije i silnu množinu zlata i dragoga kamenja. I kad dođe k Salomonu, progovori s njim o svemu što joj bijaše na srcu.
3 I Salomon joj odgovori na sva njezina pitanja; nije bilo ničega skrivena od kralja što joj ne bi mogao odgovoriti.
4 Pa kad je kraljica od Šebe vidjela svu mudrost Salomonovu i dvor što ga je sagradio,
5 te hranu na njegovu stolu i nastan za sluge njegove, i uslužnost služnika njegovih i odore njihove, i njegove peharnike, i stubište kojim je uzlazio u Dom Gospodnji, ne bijaše više duha u njoj.
6 Tada reče kralju: »Istinita je riječ što sam je u svojoj zemlji čula o tvojim djelima i o mudrosti tvojoj.
7 Ali nisam htjela vjerovati riječima dok sama nisam došla i svojim očima vidjela. I gle, ni pola mi nije bilo rečeno: ti mudrošću i blagostanjem nadvisuješ glas što sam ga čula.
8 Blaženi tvoji ljudi, blažene ove tvoje sluge koje vazda stoje pred tobom slušajući mudrost tvoju!
9 Blagoslovljen bio Gospod, Bog tvoj, kojemu ti tako omilje da te postavio na prijestolje Izraelovo! Zato što Gospod Izraela ljubi dovijeka, postavio te za kralja da činiš pravicu i pravdu.«
10 I dade kralju stotinu i dvadeset talenata zlata i vrlo mnogo mirodija i dragoga kamenja. Nikad više nije došla takva množina mirodija kakvu je kraljica od Šebe dala kralju Salomonu.
11 A i Hiramovo brodovlje, što je dovozilo zlato iz Ofira, dovezlo je iz Ofira vrlo mnogo almugova drveta i dragoga kamenja.
12 I načini kralj od almugova drveta potpornje za Dom Gospodnji i za kraljevski dvor, te harfe i citare za pjevače. Nikad poslije nije se dovezlo takva almugova drveta niti se vidjelo do današnjega dana.
13 I kralj Salomon ispuni kraljici od Šebe sve njezine prohtjeve, što god je zaiskala, povrh toga što je Salomon obdari u skladu s kraljevskom darežljivošću. Potom se okrenu i ode u svoju zemlju, ona i sluge njezine.
14 A težina zlata što je pristizala Salomonu svake godine iznosila je šest stotina šezdeset i šest talenata zlata,
15 osim onoga što je dolazilo od trgovaca i od zarade prodavača mirodija i od svih arapskih kraljeva i od upravitelja zemlje.
16 I načini kralj Salomon dvije stotine oklopa od kovana zlata; šest stotina šekela zlata otišlo je u svaki oklop.
17 Načini i tri stotine štitova od kovana zlata; tri mine zlata otišlo je u svaki štit. I kralj ih pohrani u Kuću libanonske šume.
18 Napravio je kralj i veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga najčišćim zlatom.
19 Prijestolje je imalo šest stuba, a vrh prijestolja bio je zaobljen sa svoje stražnje strane. Na mjestu gdje se sjedi i s jedne i s druge strane bile su ručice, a pokraj ručica stajala su dva lava.
20 Tamo pak s jedne i s druge strane onih šest stuba stajalo je dvanaest lavova. Takvo što ne bijaše načinjeno ni u jednom kraljevstvu.
21 A sve posude za piće kralja Salomona bile su zlatne, i sve posude Kuće libanonske šume bijahu od čistoga zlata; ništa nije bilo od srebra, ono se smatralo bezvrijednim u dane Salomonove.
22 Kralj je naime na moru imao taršiško brodovlje zajedno s Hiramovim brodovljem; jednom u tri godine dolazilo je taršiško brodovlje donoseći zlato i srebro, bjelokost te majmune i paune.
23 Tako je kralj Salomon bogatstvom i mudrošću nadvisio sve kraljeve zemaljske.
24 I sva je zemlja tražila lice Salomonovo, da čuje njegovu mudrost što ju je Bog stavio njemu u srce.
25 I oni mu donošahu svaki svoj dar: posude od srebra i posude od zlata, te haljine i oružje i mirodije, konje i mazge; tako iz godine u godinu.
26 Skupio je Salomon i kola i konjanikâ; i imao je on tisuću i četiri stotine kola i dvanaest tisuća konjanika koje je razmjestio po gradovima za kola i kod kralja u Jeruzalemu.
27 I kralj je učinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja i učinio da cedrova bude mnoštvo kao smokvika u nizini.
28 Salomon je uvozio i konje iz Egipta i iz Kue; kraljevi trgovci nabavljali su ih iz Kue za određenu svotu.
29 Kola su se pak dovozila i odvozila iz Egipta za šest stotina šekela srebra, a konj za stotinu i pedeset. Tako su preko njih izvozili i za sve kraljeve hetitske i kraljeve sirijske.