Ove godine u mjesecu travnju obavit će se popis stanovništva kroz koji će se građanima omogućavati da se izjasne, između ostalog, i po pitanju vjeroispovijesti. No, obrazac Državnog zavoda za statistiku, koji će poslužiti za prikupljanje podataka, ide za tim da privilegira katolike, a sve ostale stavlja u drugi plan. Naime, popis stanovništva i ove će godine poslužiti za ”bildanje” broja katolika u Hrvatskoj.
U obrascu za popis stanovništva, pod rednim brojem 21, nalazi se pitanje vjeroispovijesti. Građanima se na prvom mjestu nudi da se izjasne kao katolici, potom kao “drugo“, na trećem mjestu nalazi se mogućnost izjašnjavanja “nevjernikom“, a na kraju se otvara mogućnost da se građani ne izjasne na to pitanju. Pritom je otvoreno nekoliko problema i pitanja, a jedno od glavnih je zašto se katolike privilegira, dok će svi ostali vjernici (pripadnici drugih vjerskih zajednica) morati znati točan naziv zajednice kojoj pripadaju, koje nisu predefinirane kao katolička vjeroispovijest, i koje će popisivači stanovništva morati ručno upisivati u obrazac, što za katolike neće morati činiti.
Diskriminacija nekatolika
Pod rednim brojem 19 nalazi se pitanje o narodnosti gdje je na prvom mjestu definiran odgovor “Hrvat“, a na drugom mjestu “drugi“ (što će se također morati ručno upisivati). Ipak, jasno je da je po Ustavu Hrvatska “nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina“, pa je i očekivano da se na prvom mjestu u odgovorima na pitanje narodnosti nalazi “Hrvat/Hrvatica“, a tek potom ostali. No isti princip u području vjeroispovijesti znači diskriminaciju ostalih vjernika čije ime vjerske zajednice nije izrijekom spomenuto kao katolicima. Usput valja spomenuti da je Hrvatska sekularna zemlja te se kao takva ne može smatrati državom “katolika i ostalih“.
Obrazac za popis stanovništva ide za tim da se i dalje nerealno “bilda“ broj katolika u Hrvatskoj, od kojih će se na popisu tražiti samo odgovor “da, katolik sam“, dok će se za druge vjernike tražiti dodatni podatak s potpitanjem popisivača: “A kako se to zove Vaša vjera?“. Pritom ne treba smetnuti s uma kako je izjašnjavanje katolikom u Hrvatskoj često shvaćeno kao dodatna potvrda nacionalnog identiteta, a ne kao čisto vjersko opredjeljenje pojedinca.
što s agnosticima?
Osim toga, valja reći kako se u popisu nude tri mogućnosti: katolik, ostalo i nevjernik (plus mogućnost neizjašnjavanja). Pritom nije jasno u koju kategoriju popisivači misle ubrajati agnostike. Naime, agnostici nikako ne mogu ići u skupinu nevjernika (ateista) jer oni to zapravo i nisu, ali s druge strane ne mogu se upisivati i pod ostale vjerske skupine jer nemaju i zapravo ne žele registriranu vjersku zajednicu. Tako se agnosticima zapravo jedino nudi da se ne izjasne po tom pitanju, počevši od samog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića koji je deklarirani agnostik.
Hrvatski obrazac nije u skladu s preporukama UN-a
Državni zavod za statistiku izdao je Preporuke Konferencije europskih statističara za popise stanovništva Ekonomske komisije za Europu Ujedinjenih naroda koja se, između ostalog, bavi i pitanjem prikupljanja podataka vezanih uz vjeru tijekom popisa stanovništva (od br. 437 do 444).
U preporukama se posebno ističe da se prikupljeni podaci “trebaju temeljiti na slobodnom samoizjašnjavanju osobe, a upitnici trebaju sadržavati otvorena pitanja kako bi se omogućilo prepoznavanje malih ili izdvojenih skupina i lokalnih vjeroispovijesti“, što nije slučaj i s hrvatskim obrascem u kojem se čini upravo suprotno – privilegira se i izrijekom spominje samo većinska vjerska skupina, ona katolička.
što se tiče dodatnih mogućnosti koje se mogu prikupljati kroz popis stanovništva, u preporukama UN-a spominje se mogućnost izjašnjavanja vjernika po pitanju prakticiranja vjere. Kad bi se u popisu stanovništva u Hrvatskoj uvelo i to pitanje, vjerojatno bi se dobio realniji broj katoličkih vjernika koji se u velikom broju, kroz popis stanovništva, izjašnjavaju katolicima zbog nacionalnog, a ne zbog vjerskog identiteta, što je posebno rezultat nedavne povijesti, ratnih sukoba, stvaranja država i podjela na Hrvate katolike i Srbe pravoslavce na ovim prostorima.
Izvor: www. kriz-zivota.com