“Jer sva će skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud.” (Propovjednik 12,14)
Razmotrimo zajedno kakav je zapis načinjen u nebeskim knjigama o našem životu, karakteru i odnosu prema Bogu. Je li se tijekom protekle godine povećala naša ljubav prema Bogu? Ako Krist uistinu prebiva u našim srcima, mi ćemo ljubiti Boga i rado poštivati sve Njegove Zapovijedi, a ta će se ljubav neprekidno produbljivati i jačati. Predstavljamo li svijetu Krista, bit ćemo čistog srca, života i karaktera, i naši će razgovori biti posvećeni; u našim srcima i na našim usnama neće biti nikakve prijevare. Preispitajmo svoju prošlost i uočimo jesmo li Kristu dali dokaz svoje ljubavi, trudeći se postati što sličniji Njemu i radeći kao što je On radio da spasimo one za koje je On umro.
Zapisano je da se Isus nije stidio svoje gorljive, samopožrtvovne učenike nazivati braćom, jer su u potpunosti pokazivali Njegov duh i bili Mu slični. Svojim radom stalno su svjedočili kako ovaj svijet nije njihov dom; njihovo državljanstvo bilo je nebesko; oni su bili u potrazi za boljom zemljom — nebeskom. Njihovi razgovori i osjećaji bili su vezani uz nebeske stvari. Oni su bili u svijetu, ali ne od svijeta; u duhu i praksi bili su odvojeni od svjetovnih razmišljanja i običaja. Njihov svakodnevni primjer svjedočio je da su živjeli za Božju slavu. Kao i sam njihov Gospodar, oni su se ponajprije zanimali za spašavanje duša. Zbog toga su se trudili i žrtvovali ne štedeći ni svoje živote. Njihov život i karakter ostavio je svijetli trag prema Nebu. Isus može gledati takve učenike sa zadovoljstvom, kao svoje predstavnike. Kroz njih Njegov karakter neće biti pogrešno shvaćen.
Bog je učinio da napredak Njegovog djela u svijetu ovisi o radu i žrtvi Njegovih sljedbenika. Spasenje naših duša kupljeno je beskonačnim Darom — Isusom Kristom. Isus je napustio Nebo, odložio svoju slavu, odrekao se prisnog zajedništva i štovanja bezgrešnih anđela, i ponizio se čak do smrti na križu — zbog nas. A sada mi, koji smo postali dionicima Njegovog velikog dara, trebamo postati dionicima Njegove žrtve šireći blagoslove spasenja na druge ljude.
U Kristovom životu nije bilo ni traga sebičnosti. Svi koji rade zajedno s Bogom imat će jednak duh kao i njihov Učitelj. Oni će neprestano rasti daleko od sebičnosti i odreći se popuštanja samima sebi, čak i u onim stvarima koje su im se nekoć činile nevine. A kad se bude otkrila Njegova slava, oni će se “vrlo obradovati”. (Signs of the Times, 22. prosinca 1890.)