“Uto se zametnu rat u nebu koji je Mihael sa svojim anđelima morao voditi protiv Zmaja. Zmaj i njegovi anđeli prihvatiše borbu.” (Otkrivenje 12,7)
Za mnoge je umove podrijetlo zla i razlog njegova postojanja izvor velike zbunjenosti. Oni vide djelovanje zla s njegovim strašnim posljedicama jada i pustošenja pa se pitaju kako je moguće da sve ovo postoji pod vladavinom Onoga koji je pun neizmjerne mudrosti, sile i ljubavi. To je tajna za koju ne nalaze objašnjenje. Zaokupljeni nesigurnošću i sumnjom, oni su slijepi za istine jasno otkrivene u Božjoj riječi i bitne za spasenje. Ima ljudi koji u svojim ispitivanjima o postojanju grijeha nastoje saznati ono što Bog nije nikada otkrio, pa stoga ne mogu naći rješenje za svoje poteškoće. A oni koji su skloni sumnji i cjepidlačenju, to uzimaju kao izgovor za odbacivanje Svetoga pisma. Drugi, opet, ne mogu naći zadovoljavajuće razumijevanje ovog velikog problema zla, jer su predaja i pogrešna tumačenja zamračili biblijsko učenje o Božjem karakteru, o naravi Njegove vladavine i o načelima prema kojima postupa s grijehom.
Nemoguće je objasniti podrijetlo grijeha kako bi se našao razlog za njegovo postojanje. Ali dosta je toga poznato o podrijetlu i krajnjoj sudbini grijeha, da bi se u cijelosti pokazala Božja pravednost i milostivost u svim Njegovim postupcima sa zlom. Sveto pismo ništa ne uči jasnije od toga da Bog ni u čemu nije odgovoran za pojavu grijeha, da nije bilo samovoljnog uskraćivanja božanske milosti niti kakve nesavršenosti u božanskoj vladavini koji bi dali povoda za dizanje pobune. Grijeh je uljez za čije se postojanje ne može navesti razlog. On je tajanstven, neobjašnjiv i opravdati ga značilo bi braniti ga. Kad bi ga se moglo opravdati ili pokazati razlog za njegovo postojanje, on bi prestao biti grijehom. Jedina definicija grijeha iznesena je u Božjoj riječi: grijeh je “kršenje Zakona”; to je djelovanje načela suprotnog velikom Zakonu ljubavi koji je temelj božanske vladavine. … Bog od svojih stvorenja očekuje službu iz ljubavi, štovanje koje proistječe iz razumnog uvažavanja Njegova karaktera. On ne uživa u iznuđenoj odanosti i svima daje slobodnu volju kako bi Mu mogli služiti dragovoljno. (Veliki sukob, str. 389,390)