Početkom ove godine bili smo bombardirani uvjeravanjima u svim mogućim medijima, pa tako i na Hrvatskom radiju i televiziji, kako se poduzima sve da već prije najavljivana a sada i predstavljena “nova zdravstvena reforma” bude što efikasnije i mirnije prihvaćena i provedena. Najvjerojatnije je da su mnogi odgovorni u našem društvu htjeli prvenstveno naglasiti hitnost potrebe za “reformom u zdravstvenom sustavu” u našoj zemlji, a ne potrebu za “zdravstvenom reformom” (npr. reforma u prehrani i načinu života, organizirana borba protiv različitih ovisnosti itd.) kojom bi, kad bi to dragovoljno željeli prihvatiti i primijeniti, svi naši građani mogli postići bolje osobno i kolektivno zdravlje.
Svakako nam je svima jasno da nam paralelno s potrebom za reformom u zdravstvenom sustavu ništa manje nije potrebna ni osobna i kolektivna “zdravstvena reforma”. Očuvanje ljudskog zdravlja imperativ je osobnog i društvenog napretka. Nije nikakvo čudo da se na štandovima za literaturu i tisak nalazi sve veći broj stručnih i popularnih časopisa i knjiga na temu zdravlja. Sve je učestalija pojava da i religijski časopisi obrađuju temu čovjekova zdravlja. Tako će i ovogodišnje siječanjsko izdanje časopisa Christianity Today na više stranica reklamirati knjigu američkog autora Jordana Rubina pod naslovom Recept velikoga Liječnika, s kojim je obavljen i kratki intervju. Rubin govori o željenom danu kada će mediji objaviti kako postoje znanstveni dokazi da su kršćani najzdraviji ljudi na svijetu jer poštuju biblijska zdravstvena načela! Po Rubinu, definicija dobrog zdravlja ne podrazumijeva samo odsutnost bolesti, već i aktivno održavanje postojećeg zdravlja s naglaskom na preventivu. Nažalost, mnogi ne shvaćaju da su mnoge bolesti uzrokovane načinom života i navikama suvremenog čovjeka. Zato savjetuje sljedeće: 1) Jedi da živiš – ne obrnuto; 2) Obogati svoju prehranu nerafiniranom i termički neobrađenom (sirovom) hranom; 3) Pridržavaj se naprednih higijenskih spoznaja; 4) Redovito se bavi tjelovježbom; 5) Smanji uporabu te izlaganje svim toksinima; 6) Izbjegavaj negativne emocije; 7) živi svrhovitim životom i moli se.Iako suvremene znanstvene grane poput medicine i nutricionizma uvelike prosvjetljuju te preventivnim programima unapređuju osobno i kolektivno zdravlje stanovništva, velika većina obrazovanih i neobrazovani ljudi još uvijek neozbiljno i neodgovorno prilazi ovom ozbiljnom životnom problemu. Hoćemo li svjesno odbaciti savjete koji za suvremenog čovjeka znače život i opstanak?
Žalosno je da mnoge generacije prije nas, iako su to željele, nisu imale ovakve spoznaje o načinima očuvanja zdravlja pa su umirale zbog neznanja ili pogrešne ustaljene prakse tadašnjih “zdravstvenih stručnjaka”.
Iako “dobra stara vremena” baš i nisu bila tako dobra sa zdravstvenog ili medicinskog gledišta zbog nehigijenskih uvjeta rada tadašnjih liječnika kao i zbog nepoznavanja osnovnih grana suvremenih medicinskih i farmakoloških znanosti, ne smijemo zaboraviti činjenicu da se usprkos stoljećima “ustaljenoj medicinskoj praksi” već u 19. stoljeću pojavljuje avangarda zdravstvenih prosvjetitelja koji
uporno pokušavaju izvršiti preokret u tadašnjem zdravstvu, preventivi i liječničkoj praksi. Oni su često bili u sukobu s tadašnjom službenom liječničkom praksom. Zastupali su načela preventive i holističkog pristupa očuvanja zdravlja imajući na umu mnoge apsurde tadašnje medicinske prakse. Mnogim zdravstvenim reformatorima priključili su se i neki hidroterapeuti propagirajući ista zdravstvena načela. Osnivana su i društva za umjerenost te odvikavanje od različitih ovisnosti.
Jedan od najutjecajnijih zdravstvenih prosvjetitelja te promicatelja novih načela i reforme životnih navika i načina života u tridesetim godinama 19. stoljeća bio je Sylvester Graham. Možda on sam i nije imao spoznaju da je svojim načelima već tada utro put znanstvenim zdravstvenim načelima 21. stoljeća. Sva tadašnja “nova načela” zdravstvenih reformatora bila su uglavnom utemeljena na biblijskim i empirijskim parametrima.
U svojem časopisu The Graham Journal iz 1837. navodi načela za boljitak općeg zdravlja pojedinca i cijele nacije:
1. Glavnina obroka treba se sastojati od povrća i voća
2. Kruh valja ispeći od cijelog zrna žitarica
3. Umjesto maslaca koristiti zdravo svježe vrhnje
4. Svu hranu treba dobro prožvakati
5. Meso i ribu bolje je izostaviti iz prehrane
6. Valja izbjegavati mast, teške umake i začine
7. Zabranjeni su svi stimulansi poput čaja, kave, vina, duhana,piva itd.
8. Najpoželjniji napitak je čista meka voda
9. Večernji obrok treba biti veoma lagan i valja ga uzimati tri do četiri sata prije spavanja
10. Hranu nikada ne treba uzimati između obroka
11. Treba izbjegavati preobilne obroke i biti umjeren
12. Lijekove (pogotovo tadašnje) bolje je ne uzimati negoli ih obilno koristiti
13. Potrebno je spavati najmanje sedam sati u prozračenoj prostoriji
14. Nije dobro odijevati tijesnu odjeću
15. Vrlo je preporučljivo svakodnevno kupanje u toploj ili hladnoj vodi
16. Ne smije se zanemariti tjelovježba na otvorenom prostoru
17. Svježe pečen kruh ne smije se konzumirati dok ne odstoji 12-24 sata
Američko fiziološko društvo tada je izjavilo da tisućugodišnja Božja vladavina može nastupiti dok god ovakvi i slični zakoni zdravlja koje je Bog ugradio u fizičku narav čovjeka kao i moralne zakone ne budu prihvaćeni.
S povijesnog aspekta zanimljivo je zapaziti da je 19. stoljeće u Americi vrijeme osnivanja nekih kršćanskih vjerskih zajednica s naglaskom na Kristov predmilenijski dolazak. Tako se u vremenu od 1844. do 1863. godine osniva i Crkva adventista sedmog dana (u nas poznata kao Kršćanska adventistička crkva). Upravo te 1863. godine, kada je i osnovana, za razliku od svih ostalih tradicionalnih ili novonastalih vjerskih zajednica, Adventistička crkva službeno preuzima gotovo sva načela tada proklamirane zdravstvene reforme uz pomoć jednog od vođa Crkve, nadahnute prosvjetiteljice gospođe Ellen G. White.
Valja naglasiti da gospođa White u svojim nadahnutim spisima dalje razrađuje te s Biblijom usklađuje ova načela zdravlja, dok ih Adventistička crkva postupno, ali u kratkom vremenu, usvaja i primjenjuje. Prepoznaje se i uviđa da su fizički zakoni čovjekova zdravlja isto tako Božji kao i Deset zapovijedi. Ove stavove o zdravlju usvojit će najranije adventističko vodstvo. Briga o osobnom i kolektivnom zdravlju s naglaskom na prevenciju postat će jedan od važnijih nauka Adventističke crkve. Zato će ona od samog početka svojeg djelovanja naglašavati važnost apstinencije od svih vrsta ovisnosti, narkotika, prehrane životinjskog podrijetla (posebno teškog mesa i masti) i nemoralnog života. Adventisti će u tu svrhu promotivno tiskati knjige i časopise poput The Health Reformer i Life and Health, a na tim će zdravstvenim načelima osnivati i lječilišta poput Western Health Reformer Institute koji prerasta u Battle Creek Sanitarium s dr. Johnom H. Kellogom na čelu. Adventističke zdravstvene ustanove brojčano će rasti širom svijeta sve do najpoznatijeg sveučilišta Loma Linda u SAD-u.
Adventistička crkva i dalje cijeni ove napredne stavove koje je od samog svojeg osnivanja prepoznala u Bibliji i savjetima o zdravlju nadahnute prosvjetiteljice Ellen G. White, tim više što suvremena znanost tek u posljednje vrijeme otkriva svu vrijednost i znanstvenu utemeljenost spomenutih zdravstvenih načela o zdravlju prepoznatih još u 19. stoljeću.
Kršćanska adventistička crkva je danas osnivač sljedećem broju zdravstvenih ustanova:
| Bolnice i sanatoriji | 166 |
| Domovi za starije i nemoćne | 131 |
| Klinike i dispanzeri | 395 |
| Sirotišta i domovi za djecu | 29 |
| Ambulantni bolesnici | 11,136,941 |
| Tvornice hrane | 27 |
Tihomir Sabo
(Znaci vremena 1/2006, Zagreb)