Seminar za brak i obitelj u Križevcima
Bjelovarski crkveni okrug imao je čast biti prvi u kojem su Marina i Marko Zeko održali seminar za brak i obitelj, otkad su 2024. godine odabrani za voditelje konferencijskog Odjela za brak i obitelj. Seminar se održao 8. i 9. ožujka 2024. u mjesnoj crkvi Križevci u koju su, zbog njezinog središnjeg mjesta u okrugu, najlakše mogli doći i vjernici drugih okružnih mjesnih crkava: Drašković, Koprivnica i Bjelovar.
Marko Zeko posljednjih pet godina služi kao pastor mjesne crkve u Splitu, a prije toga je služio u riječkom i varaždinskom crkvenom okrugu, te je također jedan od prvih pastora u Hrvatskoj koji su završili magistarski studij teologije na Sveučilištu Friedensau, a bliži se i kraju magistarskog studija leadershipa na Sveučilištu Andrews. Njegova supruga Marina Zeko, magistra socijalnog rada, ima opsežno iskustvo u radu s obiteljima i mladima koji trebaju pomoć, te posljednjih pet godina služi kao socijalna radnica u splitskom Centru za pružanje usluga u zajednici. Ima veliko znanje i vještine u području psihologije, koje je spremno prilagodila i podijelila s nama. Marko i Marina nisu tom seminaru pristupili samo sa stručne strane, već i s osobne i obiteljske, iskreno govoreći o događajima koji su oblikovali njihov život i pristup odnosima.
Upravo na tu iskrenost i autentičnost bili smo usmjereni već prve večeri u petak, kad smo dobili zadatak da svatko za sebe napiše predmete, proizvode, izgled doma, biljke, obiteljske tradicije, vjerske navike, mjesto rođenja, jela, mjesta, priče i članove obitelji koji su obilježili naše djetinjstvo. Naučili smo također kako činjenica da dolazimo iz izrazito pobožne obitelji ne znači da nismo imali nikakvih problema ili trauma, bile one odnosne, zdravstvene, financijske ili druge naravi. Isto tako, saznali smo da trauma ne mora biti samo neki događaj, već i propuštena prilika — ono što je moglo biti, a nije se dogodilo. Važno je osvijestiti da su takva iskustva ostavila utjecaj na naš život: naše tijelo je to zapamtilo te nešto slično u budućnosti može postati okidač za pretjeranu reakciju — bilo da je to borba, bijeg, smrzavanje ili pasivno odobravanje.
Bliski odnosi u braku i obitelji ostvaruju se jedino ako smo potpuno otvoreni i ne skrivamo svoje rane od naših bližnjih. Marko je podijelio slučaj gdje se s jednim članom obitelji u nekoliko minuta sjećanja na jednu traumu zbližio više nego proteklih desetljeća. Podsjetili smo se na to da se Isus nakon uskrsnuća pojavio pred učenicima ne skrivajući svoje rane, kao i da su Adam i Eva isprva bili goli i nisu osjećali sram. Kad je došlo do pada u grijeh, pojavio se sram, ali Bog je odmah krenuo u postupak obnove čovjekovog dostojanstva. On nije pristupio ljudima samo kao krivcima, već i kao žrtvama prijevare. U svjetlu toga, bitno je da budemo suosjećajni ne samo prema drugima, već i prema samima sebi: da priznamo ne samo štetu nanesenu drugima, već i nama samima, kao i da opraštamo ne samo drugima, već i samima sebi. Pročitavši Isusovu zapovijed da ljubimo bližnjega svoga kao samoga sebe (Matej 22,39), Marko i Marina su nas podsjetili da ne možemo istinski voljeti druge ako preziremo sebe, te ćemo svoj odnos prema sebi svjesno ili nesvjesno preslikavati na druge. “Samoprijezir je grijeh,” naglasili su, “a preskupo smo plaćeni da bismo se prezirali.”
Takav istodobno iskren i ljubazan odnos prema sebi i drugima pomoći će nam da razvijemo veće emocionalne kapacitete. Neki vjernici su na tom seminaru uvidjeli da osjećaju kako je taj kapacitet već krenuo rasti uslijed novih spoznaja, jer se oslobađamo potrebe predstavljati se u boljem svjetlu nego što jesmo. “Prečesto govorimo o nečemu što je savršeno, a ne odražava stvarnost”, rekao je jedan od prisutnih vjernika ugodno iznenađen seminarom. Autentičan pristup na koji smo pozvani pomaže nam da imamo istinske odnose, umjesto da igramo uloge, a tek iz iskrenog odnosa može doći do rasta i usavršavanja. Isto tako, iznova su nas podsjetili da je najvažnije iskusiti popravak odnosa, odnosno milost. Ako se pretvaramo da je s nama sve u redu, nikada nećemo iskusiti milost koja je potrebna nama grešnim ljudima i kojom jedino možemo ostvariti rast.
Shvatili smo da “nema uspješnih i neuspješnih odnosa, već odnosa u kojima su ljudi povezani i onih u kojima nisu”. Povezani odnosi su i dalje nesavršeni, ali isto tako i iskreni, gdje su ljudi u doticaju sa samima sobom i s drugima te spremni oprostiti, i ljubazni jedan prema drugome kao i prema sebi. Podsjetili smo se i na činjenicu da zbog teoloških spoznaja kojima smo blagoslovljeni postoji opasnost skrivanja iza intelektualnog, dok zanemarujemo emocionalni razvoj bez kojeg nema zdravih, cjelovitih i iskrenih odnosa između supružnika, roditelja i djece. Tijekom Markove propovijedi u subotu ujutro pročitali smo i redak: “Jahve nad Vojskama spremit će svim narodima na ovoj gori gozbu od pretiline, gozbu od izvrsna vina, od pretiline sočne, od vina staložena” (Izaija 25,6), čiji smo predokus iskusili u lijepom druženju uz izvrstan zajednički ručak nakon obilja duhovne hrane.
Vjerujemo da su ta dva predavanja u petak i četiri predavanja u subotu tek početak našeg rasta i probijanja zidova koji sputavaju puninu odnosa koje možemo imati. Oduševljeni takvim pristupom, neki vjernici su rekli da bi to trebali čuti ne samo roditelji i bračni parovi, već i mladi koji tek trebaju ući u brak. Drugim crkvama možemo poručiti: ne propustite priliku ugostiti Marka i Marinu. U kakvim se god prilikama i odnosima nalazili, steći ćete spoznaje i iskustvo koje će vam opipljivo pomoći. Načela iznesena na tom seminaru ne ostaju samo na teoriji, već praktično mijenjaju naš odnos prema sebi i drugima te imaju nevjerojatan potencijal unijeti iscjeljenje i novi život u naše odnose, ali i promijeniti sliku Boga koji je daleko ljubazniji i suosjećajniji nego što Ga obično doživljavamo, te tim osobinama želi natopiti i naše međusobne odnose, pogotovo one najprisnije koje imamo — brak i obitelj.
Matija Kovačević
Izviđačko natjecanje u poznavanju Biblije
U cijelom svijetu se svake godine održava izviđačko natjecanje u poznavanju Biblije. Ove godine su u takvom natjecanju po prvi puta sudjelovali i izviđači iz Hrvatske. Takvo natjecanje potiče učenje događaja iz Biblije i jača zajedništvo među izviđačima.
U subotu, 2. ožujka 2024. godine, u crkvi Zagreb 2 okupili su se izviđači iz Kršćanskih izviđačkih društava (KID): Rakovi iz Zagreba 2, Vukovi iz Zagreba 1, Lavovi iz Virovirice i Ihtusi iz Maruševca. Natjecanje je svečano otvoreno izviđačkom himnom, a duhovnu poruku podijelio je Josip Ivanković. Nakon uvodnih riječi, objašnjenja pravila i potrebne količine poticanja, dva tima mlađih izviđača i četiri tima starijih krenula su u izazov odgovaranja na različita pitanja iz Knjige o Jošui i Knjige Suci.
Nakon vrlo napetih trenutaka, došlo je i vrijeme proglašenja pobjednika. Oduševljeni i pomalo umorni, izviđači iz različitih KID-ova nestrpljivo su čekali da čuju tko je skupio najveći broj bodova i time dobio priliku predstavljati Hrvatsku na natjecanju na razini Transeuropske divizije, koje će se održati u Nizozemskoj. Timovi koji su osigurali odlazak na to natjecanje su stariji izviđači iz KID-a Ihtusi, i tim mlađih izviđača iz KID-a Rakova i Lavova. Kroz pljesak i osmijeh svim sudionicima su dodijeljene pohvalnice, a slavlje je nastavljeno uz pizzu i druženje.
To ne samo da je bilo izazovno iskustvo za mlade izviđače, već je među njima stvorilo trajne uspomene. Natjecanje je pokazalo koliko je važno spajati duhovnost i zajedništvo, te stvarati prostor za razvoj i rast mladih izviđača. Našim timovima želimo puno uspjeha i Božje vodstvo na natjecanju u Nizozemskoj!
Petra Gojević
Seminar za žene u organizaciji Jadranske unije konferencija
Već pet godina zaredom, uvijek u rano proljeće, Sestrinska služba Jadranske unije konferencija upriličuje druženje žena, na kojemu se trudimo naučiti nešto novo, ohrabriti se za službe u crkvi, i biti što veća potpora našim obiteljima i prijateljima. U nedjelju, 10. ožujka 2024. u Zagrebu, oko 130 sestara iz Hrvatske i Slovenije sa zanimanjem je slušalo predavanje “Jesi li to Ti, Bože?” govornice Vanese Pizzuto, s podnaslovom “Emocionalna inteligencija u prepoznavanju Božjeg glasa”.
Vanesa, koja radi kao pomoćnica voditelja u nekoliko odjela Transeuropske divizije (mediji, komunikacije, nakladništvo, žene i mladi), diplomirala je društvene komunikacije (Universidad Nacional de La Matanza, Argentina) i magistrirala iz područja obrazovanja (Sveučilište Hertfordshire, Engleska). Napisala je knjigu duhovnih misli naslovljenu No fears, no shame, koja je objavljena u Sjedinjenim Američkim Državama i prevedena na nekoliko jezika. Prije nego što je počela služiti u Transeuropskoj diviziji, dugi niz godina surađivala je na radiju kao novinarka.
Kako prepoznati Božji glas? Koliko ste se puta u životu zapitali je li unutarnji glas koji čujete odgovor na molitve, ili je to nešto drugo. Možda i slučajna podudarnost s nekim događajima? Koliko ste puta bili sigurni da vas vodi Božji glas, a na kraju se nije pokazalo kao dobro rješenje i ništa se dobro nije dogodilo. Kako je to moguće? To je dvojba koja nas muči… Čujemo li Božji glas?
Kao uvod u temu, govornica nam je odmah dala odgovor: “Ako je poruka koju čujete dok nastojite razlučiti Njegovu osobnu volju i nakanu za vaš život osuđujuća, ili ukorijenjena u strahu ili zastrašivanju — onda to nije glas Boga koji vas voli. To je glas neprijatelja, koji želi iskoristiti vašu ranjivost da vas prevari.” Takvo ohrabrujuće i jednostavno objašnjenje kako prepoznati Božji glas protezalo se kroz cijeli seminar, kao što bi se trebalo protezati kroz naš život dok se trudimo čuti savršeni Božji glas.
Božji glas je ljubazan i pun ljubavi, uvjerava nas da smo još uvijek Njegove kćeri, ili sinovi, uvijek govori istinu, vodi prema nadi, određen je po pitanju što je pogrešno, pomaže nam da živimo u sadašnjosti i iskusimo Boga, te je tih i jak. Glas unutarnjeg kritičara je okrutan i izrugujuć, laže da nas Bog takvu ne može voljeti, vodi u očajanje, manipulira, stereotipan je i govori da nismo ništa učinile ispravno, veže nas za prošlost, ili nas katapultira u budućnost, glasan je i slab.
Naše je druženje započelo već u petak, proslavljanjem i molitvama upućenima Bogu za cijeli vikend koji je bio pred nama. Na kraju tog sastanka sestre su ponijele kući jaglace kao mali znak pažnje, s obzirom na to da se toga dana obilježavao Međunarodni dan žena.
U subotnjem bogoslužju govornica Vanesa Pizzuto ohrabrila nas je duhovnom porukom pod nazivom “Hrabre, umjesto savršene”. U svojoj poruci snažno nas je potaknula da odbacimo stereotip koji nalaže da “nismo dovoljno dobre”, ili da “nikad ne možemo učiniti ništa kako treba”, kakve je nametnulo društvo ženama danas, već da prihvatimo biti hrabre i služiti.
Zahvaljujem malom ali snažnom timu žena koji se okupio pri organizaciji tog seminara. Posebno hvala Svetlani za veliki glazbeni doprinos, Ani, Kristini i još jednoj Ani za prevođenje, i svim dragim ženama koje su pomogle na svaki način, također i molitvama, da nam ti dani budu nezaboravni. Slava i hvala Bogu za ovo divno iskustvo!
Svjetlana Veble, voditeljica Sestrinske službe pri JUK-u
Hrana kao lijek u Zadru i Šibeniku
U subotu i nedjelju, 9. i 10. ožujka u Zadru, te u ponedjeljak 11. ožujka u Šibeniku, gosti iz Sjedinjenih Američkih Država s adresom u Krapinsko-zagorskoj županiji — Bill i Daniela Stroud te njihova pomoćnica Biserka Bahtić iz Sacramenta u Kaliforniji — održali su vrlo koristan seminar o zdravoj biljnoj prehrani. Na izvrsnom predavanju “Hrana kao lijek”, u prostorijama zadarske i šibenske adventističke crkve, vjernici i brojni prijatelji mogli su slušati stručne i posebno vrijedne savjete o tome kako poboljšati tjelesno zdravlje, kako bi Božji Duh u zdravom tijelu kršćanina mogao imati još veću silu.
Današnji svijet mnogih nezdravih navika nerijetko čini ljude tjelesno i psihički nestabilnima. U tom pogledu je biljna prehrana ključna za opće zdravlje osobe osposobljene od Gospodina da propovijeda Radosnu vijest o spasenju i vječnom životu koji dolazi. U savršenom svijetu kakvog je Bog stvorio, u Edenskom vrtu, nije bilo ubijanja niti bilo kakvog oblika nasilja da bi se došlo do mesne hrane. Čak su i zvijeri jele biljnu hranu. Nakon pada u grijeh svijet se sve više udaljavao od Božjeg ideala, ali dok se približavamo Kristovom drugom dolasku i novoj Zemlji te novom nebu bez grijeha, koje će biti obnova u savršeni svijet kakvog je Bog stvorio u početku, važno je već danas usvajati vrijednosti nadolazećeg Božjeg kraljevstva, gdje neće biti ubijanja niti mesne hrane.
Opisujući novu Zemlju, prorok Izaija kaže: “Vuk će prebivati s jagnjetom, ris ležati s kozlićem, tele i lavić zajedno će pasti.” (Izaija 11,6) Svjesnost o takvoj prehrani su gosti iz Amerike objasnili Zadranima i Šibenčanima na slikovit način, uz stručno predstavljanje i prikaz pripreme jednostavnih zdravih jela, kao što su zdrava pizza sa sirom od tapioke i izvrstan puding od prosa, učinivši naša druženja koja su trajala do kasnih večernjih sati uz vedre razgovore i pjesme o Kristu — nezaboravnima.
Daniel Purda
Prijam u izviđače u Maruševcu
U mjesnoj crkvi u Maruševcu je 2. ožujka 2024. godine upriličen je prijam novih izviđača u Kršćansko izviđačko društvo (KID) koje se zove Ihtus (što znači riba), a zapravo je akronim na grčkom za “Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj”.
Prilikom svečanog prijama izviđači dobiju posebne marame koje nose oko vrata u posebnim prigodama, a da bi bili primljeni u izviđače moraju barem tri mjeseca redovito dolaziti na njihove sastanke, poštovati izviđačku prisegu i držati se zakona izviđača.
Kroz pripremno razdoblje oni su sve to naučili, i bili su spremni za prijam u izviđače. Prema njihovom statutu, za KID u mjesnoj crkvi u Maruševcu vođe su Kornelija Kristina Planinšič i Alen Hadžiefendić. U tim svojim pripremama za učlanjenje u KID Ihtus imali su i pripreme iz poznavanja Biblije, kako bi mogli sudjelovati u natjecanju KID-ova iz Hrvatske konferencije. Izviđači istražuju šume i planine, ali i Bibliju.
U skupinu “pčelice” i “poletarci” (djeca od 6. do 11. godine) primljeno je troje izviđača: Filip Car, Karlo Borak i Mia Đidara. U skupinu “izviđači” i “planinke” (djeca od 12. do 15. godine) primljeno je njih četvero: Tara Jukić, Ana Đidara, Mihael Pahić i Ivan Car. U skupinu “skauti” (oni iznad 15 godina) primljen je jedan izviđač: Matjaž Planinšič.
Ohrabrimo našu djecu i mladež da se, ako to još nisu učinili, uključe u Kršćansko izviđačko društvo u svojoj mjesnoj crkvi ili crkvenom okružju, te da pozovu i svoje školske prijatelje. Mnogi će to rado prihvatiti. Sretno, izviđači!
Ivan Đidara
Humanitarni koncert u Puli
Gospel ansambl Agape bio je odličan izbor za koncert koji se u subotu navečer, 2. ožujka 2024. godine, održao u Domu hrvatskih branitelja u Puli, u humanitarnoj akciji “Zajedno za Mihaela”. Gosti koncerta bili su glazbenici iz Pule Bruno Krajcar, mješoviti pjevački zbor Cantus PoPuli i Leonarda Budija. Bio je to predivan glazbeni događaj i završetak tromjesečne humanitarne akcije prikupljanja novčanih sredstava za liječenje 14-godišnjeg dječaka Mihaela iz Premanture kod Pule.
Mihael je rođen kao “palčić”, s dvadeset i tri tjedna. Kreće se u kolicima, ima usporen govorni razvoj i mnoge druge dijagnoze. To je dijete s posebnim potrebama, ali veliki borac širokog osmijeha. Nakon procjene liječnika u Zagrebu, roditelji Patricija i Ivan Guganović dobili su toliko željenu nadu da se na Mihaelovo stanje može pozitivno utjecati. Preporučena im je neurorehabilitacija te fizikalne i logopedske terapije u poliklinici u Zagrebu, koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne pokriva. Takva tromjesečna terapija iznosi dvadeset tisuća eura, bez troškova smještaja roditelja u drugom gradu. Roditelje je taj golem iznos zaprepastio i uplašio, ali su istodobno plakali od sreće zbog tračka nade koju su dobili. Nisu željeli ustuknuti zbog novca, te su u svojoj ljubavi i potrebi pokrenuli humanitarnu akciju.
Akcija je trajala sve do 29. veljače, s nekoliko projekata: Humanitarna utrka “Trčimo za Mihaela”, koju su pokrenuli pulski sportaši Marin Giljanović i Vedran Sunić; humanitarni stand-up program komičara Zorana Todorovića Todora; koncert Gospel ansambla Agape, i druge manje akcije. Zamisao o koncertu pokrenula je Tea Aysakova, Mihaelova susjeda iz Premanture, a dogovore je započeo Boris Golubić. Događaj se ostvario u organizaciji adventističke crkve u Puli i Humanitarne organizacije ADRA Hrvatska, uz medijsku potporu lokalnih i nacionalnih radija u kojima je voditelj ansambla Agape Darko Kovačević najavljivao koncert i humanitarnu akciju. Članke o koncertu i prikupljanju novca za liječenje na portalima i društvenim mrežama objavljivala je Marija Stoković.
Dvosatni koncert pred brojnim slušateljima oduševljeno je najavila pastorica pulske adventističke crkve Dorothea Macedo Relić. Sastav je izveo neke od svojih najpoznatijih pjesama, slaveći Božju ljubav i dobrotu. Među slušateljima su bili i Mihaelovi roditelji. Posjetitelji koncerta su gromoglasnim pljeskom pozdravili izvedbe i četrdeset godina glazbenog djelovanja Gospel ansambla Agape. Veliko odobravanje nazočnih izazvala je pjesma “Primorska”, pokojnog pastora Fredija Milera iz Pule, koju su u tercetu izvela braća Kovačević, Andrija i Jakov s ocem Darkom, uz objašnjenje da su njih trojica trčala i humanitarnu utrku od deset kilometara.
Kao gost koncerta nastupio je pulski kantautor i vrsni glazbenik, glavni urednik Radija Pule Bruno Krajcar. Uz vlastitu pratnju na klaviru izveo je i svoju poznatu pjesmu “Sve će biti dobro”, izražavajući nadu da će za Mihaela sve završiti na najbolji mogući način. Nastupila je i mlada pulska pjevačica moćnoga glasa Leonarda Budija, koja je oduševila slušatelje. Kao gosti koncerta sudjelovali su pjevačice i pjevači pulskog mješovitog zbora Cantus PoPuli pod vodstvom sjajne dirigentice Tatjane Merkl. Predstavili su se u najboljem izdanju — s tri crnačke duhovne pjesme.
Tijekom koncerta se, nakon poziva na darivanje novčanih sredstava i prikazivanja videa o Mihaelu, prikupilo se više od četiri tisuće eura, o čemu je pred kraj koncerta izvijestila voditeljica Dorothea Macedo Relić. Tome će se pridodati iznosi prikupljeni na druge načine, čime će se zadovoljiti Mihaelove potrebe za liječenjem.
Slušatelji su s oduševljenjem i pljeskom ispratili sve sudionike te nadahnjujuće glazbene večeri, kao i objavu prikupljenog iznosa. Puljani su te večeri doista pokazali veliko srce, a glazbenici svoju izvrsnost. Agape je, kao i uvijek, uputio mnoge lijepe i snažne duhovne poruke.
Hvala Bogu i članovima Gospel ansambla Agape, kao i svim sudionicima i priređivačima toga humanitarnog koncerta. Svjesni da smo sve dobili od dobrog Boga, pa i sâm život, zdravlje i darove, nastavljamo podupirati Mihaelovu obitelj i moliti se za njega i njegove roditelje s kojima smo se trajno sprijateljili.
Miroslav Lorencin
