Obilježavanje stogodišnjice časopisa Život i zdravlje
U zagrebačkoj adventističkoj crkvi u Rakovčevoj 26 održana je u subotu, 14. rujna 2024. godine, svečanost u povodu stote obljetnice izlaženja časopisa Život i zdravlje, posvećenog promicanju cjelovitog zdravlja. Časopis, koji se tiska od 1924. godine, među ostalima i na hrvatskom jeziku, unatoč dvama prekidima u izlaženju, i danas prenosi evanđeosku poruku kroz prizmu zdravlja.
Bogoslužje je predvodio pastor Miroslav Đidara, glavni i odgovorni urednik časopisa, a sve poruke bile su usmjerene prisjećanju na Božje vodstvo kroz povijest časopisa te naglašavanju važnosti biblijske poruke o cjelovitom zdravlju. U posebnom programu sudjelovao je i pastor Neven Klačmer, tajnik Hrvatske konferencije, koji je dao opsežan osvrt na razvoj časopisa kroz proteklih stotinu godina. Kroz razgovor s urednicima, dr. sc. Nevenkom Blažić Čop i dr. Miroslavom Đidarom, podsjetili smo se na ključne trenutke u povijesti časopisa, i svima je upućen poziv na daljnju suradnju: “Čitajte, preporučujte i pretplatite se!”
Glavni urednik zahvalio je dosadašnjim suradnicima na doprinosu kroz protekla desetljeća, uručivši im prigodne zahvalnice. Misijski poziv prisutnima uputio je pastor Bobo S. Marčeta, predsjednik Hrvatske konferencije, naglasivši važnost zdravstvene poruke u naviještanju Radosne vijesti. Svečanost su dodatno uljepšali glazbeni nastupi različitih sastava i skupina za slavljenje s Prilaza, sastav iz Rakovčeve, Gospel ansambl Agape, te dječji zbor, među kojima su bili i sudionici ovogodišnjeg Ljetnog biblijskog tečaja u Maruševcu.
Duhovnu poruku uputio je pastor Mišo Havran, voditelj Zdravstvenog odjela pri Hrvatskoj konferenciji i domaćin crkve. U svojem izlaganju istaknuo je dva ključna sastojka u dosezanju ljudi za Krista: spremnost da ih saslušamo, te da odgovorimo na njihove potrebe slijedeći primjer Isusa Krista.
Vjernici i posjetitelji imali su priliku pogledati i izložbu starih izdanja časopisa Život i zdravlje, a kao uspomenu na svečanost dobili su jubilarni broj posvećen stogodišnjici časopisa, s pozivom da ga daruju nekom dragom, ili osobi koja nije upoznata s tom tiskovinom, kako bi širili poruku o cjelovitom zdravlju, koja nam je danas prijeko potrebna.
Neven Klačmer
Više fotografija možete pogledati na Facebook profilu KAC
Sabor s dočekom i ispraćajem u Koprivnici
Grad Koprivnica poznat je po Vegeti, po tradicionalnom Renesansnom festivalu i po likovnoj umjetnosti. Također i po tome što uz mnoštvo crkava različitih vjeroispovijesti u gradu postoji i Adventistička crkva. Nekad je to bila vjerništvom bogata crkva, s više od šezdeset vjernika. Danas smo brojčano puno manji, ali smo duhovno jaki. Kad se svi okupimo, s djecom i starcima koji jedva hodaju, bude nas dvadesetak. To ne umanjuje naše slavljenje Boga, i nije nas spriječilo da upriličimo veliku evangelizaciju kojom smo doprli do mnoštva iskrenih prijatelja. Priredili smo i dva koncerta: koncert muškog obiteljskog kvarteta Agape i cjelokupnog Gospel ansambla Agape. Oba su bila jako dobro posjećena, i dugo su se spominjali lijepi dojmovi. Drugi koncert je bio humanitaran, te smo se pod Božjim blagoslovom okušali i u tom radu.
U našoj maloj crkvi je u subotu, 7. rujna 2024., održan poseban sabor, dan slavljenja našega Stvoritelja. Ta je sunčana subota bila posebna po tome što nije bilo kraja sreći susreta s pridošlom braćom i sestrama koji su se raselili u razne krajeve svijeta. Bili smo presretni i što su nas posjetili vjernici iz okolnih crkava.
Posebno smo bili radosni što smo se po prvi puta susreli s našim novim propovjednikom Josipom Ivankovićem i njegovom suprugom Anom. Oduševili su nas svojim pristupom, snagom i spremnošću da s nama rade u službi Evanđelja. Bili smo i tužni jer smo se oprostili od bivšega propovjednika i njegove obitelji, koji su s nama bili samo godinu dana, ali su nam uspjeli osvojiti srce i dušu. Svojim znanjem, smirenošću, skromnošću, požrtvovnošću, ljubavlju i trudom da služe Bogu, učinili su od nas nove ljude i vjernike, čvrste stupove opremljene za Božju stvar. Matija Kovačević je vođa kojega bismo rado slijedili i koračali s njim rame uz rame do slavnog Kristovog dolaska. Naučio nas je da prihvatimo to što on mora poći tamo gdje je potrebniji, te da raširenih ruku prihvatimo novog mladog propovjednika Ivankovića, te da s njime spremno krenemo ispuniti nalog koji nam je Isus ostavio: “Idite i učinite sve narode učenicima mojim!” (Matej 28,19)
Te posebne subote imali smo čast ugostiti stotinjak čekalaca Isusovog dolaska i slušati poruke trojice propovjednika: Nevena Klačmera, Matije Kovačevića i Josipa Ivankovića. Oni su nas počastili duhovnom hranom koja je bila tako jestiva, ohrabrujuća i mila. To slavljenje našega Gospodina ćemo još dugo pamtiti! Iz našeg molitvenog doma tog su se dana dizali hvalospjevi i molitve put Neba.
Na kraju smo kao domaćini sve počastili tjelesnom hranom, koju smo pripremili u izobilju; a kakva je bila, pitajte one koji su bili na našem malom saboru.
Ana Jakopanec
Svečanost krštenja u Glini
Kako smo shvatili nekoliko dana kasnije, subota ujutro 7. rujna 2024. bila je jedan od posljednjih vrućih dana, prije promjene vremena i snažnog zahladnjenja. Crkva u Sisku je svoje subotnje bogoslužje počela sat ranije, već u devet, jer smo taj dan htjeli iskoristiti za krštenje. S nama je bila i naša nova sestra Ana Kvakić, koja je tijekom posljednjih nekoliko mjeseci redovito svake subote dolazila u crkvu. Odlučila je da se, na temelju svoje vjere u Gospodina Isusa Krista, krsti biblijskim krštenjem — uronjavanjem. Imala je razloga zašto je izabrala baš tu subotu: njezina starija kći Iva, koja živi u domovini svojega oca, gdje je i odrasla, baš se te subote nalazila na godišnjem odmoru u Hrvatskoj. Stoga Ana na to bogoslužje u Sisak po prvi puta nije došla u crkvu sama; pratili su je suprug Jan i njihove dvije kćeri. Između ostaloga, došli su vidjeti kamo to njihova majka odlazi i s kime se druži svake subote.
Nakon skraćenog bogoslužja i pjesme Anine mlađe kćeri Maje, koja je uz gitaru otpjevala pjesmu “Take Me To The River” (Vodite me do rijeke), u dobrom i radosnom duhu smjestili smo se u automobile i krenuli na put od tridesetak kilometara, od Siska do grada Gline i istoimene rijeke. S gospodinom Janom i kćeri Ivom razgovarali smo na engleskom jeziku, dok Maja već dobro govori hrvatski.
Sestra Ana je godinama, još od svoje mladosti, živjela u Nizozemskoj. Tamo se udala za Nizozemca Jana, osnovala obitelj, i dobila dvije kćeri. Jan je odlučio da se, nakon odlaska u mirovinu, sa suprugom Anom preseli u kraj njezinog odrastanja, u Hrvatsku. Tako su se Ana i Jan, zajedno s mlađom kćeri Majom, vratili i kupili kuću u Glini.
Ana je tijekom života i rada u Nizozemskoj bila kršćanka, ali je i dalje istraživala pravi Božji put, nezadovoljna onim što još nije razumjela. U mladosti je dobila na poklon Sveto pismo i čuvala ga, iako nije puno razumjela dok ga je pokušavala čitati. Prije nekoliko godina je na YouTubeu počela pratiti propovijedi dr. Radiše Antića, pastora iz susjedne države. Ono što ju je oduševilo bilo je upućivanje na proučavanje i istraživanje Biblije kao Božje pisane Riječi. Baš to je bilo ono što je Ani najviše trebalo: upute kako čitati, proučavati i razumjeti Bibliju! Kako je sve više čitala, počela je istraživati vrlo zanimljivo pitanje biblijske subote kao Božjega dana odmora, kao i ostale neotkrivene istine. Provjeravala je to pitanje, kao i sve ostalo u svojoj Bibliji, slušajući Antićeve propovijedi te propovijedi propovjednika koje je Bog poslao njezinom istraživačkom umu prepunom želje da spozna Beskonačnoga. Kad se uvjerila u te istine, istraživala je i dalje, a potom je donijela odluku da će, odmah nakon odlaska u mirovinu i povratka u domovinu, potražiti crkvu koja tako vjeruje i drži sve Božje zapovijedi.
Vrlo brzo nakon povratka, Ana je ispunila svoje obećanje Bogu i krenula u Adventističku crkvu u Sisku. Sa sisačkim pastorom Marijanom Peršinovićem nastavila je proučavati i utvrđivati sve istine koje je već upoznala slušajući evanđeoske propovijedi preko svojih elektroničkih uređaja, i provjeravajući ih u svojoj Bibliji.
Iako je postojao prijedlog da se Ana krsti u pripremljenom montažnom bazenu u dvorištu sisačke crkve, gospodin Jan je svojoj supruzi predložio da se krsti u rijeci Glini, nedaleko od njihovog doma. Naime, on je podržao svoju suprugu na njezinom putu obraćenja, i oni su zaželjeli da se to dogodi kao u Isusovom slučaju — na rijeci. Ali rijeka Glina nije tako mirna i gostoljubiva kao Jordan. Jedino mjesto na kojem se to moglo učiniti je mala prekrasna riječna plaža. To mjesto poznaju i svi građani Gline i okolnih mjesta, pa je taj mali prostor ljeti svakodnevno pretrpan kupačima koji se tu osvježavaju uz bučnu glazbu. Samo tri dana prije zakazanog krštenja, crkveni odbor u Sisku je razmatrao taj izazov i teškog srca donio odluku da sestru Anu krstimo na tom mjestu, uz iskrene molbe Bogu da nam to i omogući.
Možete zamisliti kolika je bila sreća vjernika koji su u izvidničkom automobilu, predvođeni gospodinom Janom, nakon bogoslužja u Sisku pojurili i oko jedanaest sati stigli na mjesto krštenja — koje je bilo potpuno prazno, bez ijednog kupača. Kad su nam se pridružili svi ostali, nakon nekoliko riječi pastora Peršinovića i ponovno otpjevane pjesme “Take Me To The River”, Ana i pastor Marijan su zakoračili u vodu, u najljepšem dijelu toga zaljeva, netom uz male slapove, gdje je sestra Ana krštena.
Ali to nije bilo sve. Na ljubazan i uporan poziv obitelji Kvakić, svih dvadesetak vjernika iz Siska odazvalo se na prigodan ručak i nastavak druženja u Aninom i Janovom domu u Glini. Hvala Bogu za to prelijepo iskustvo, naše nove prijatelje i našu sestru Anu! Proživljavajući zajedno te lijepe slike, uvjerili smo se u istinitost Božje riječi da se uz nas toj Aninoj odluci raduje i cijelo Nebo! Isus je rekao: “Kažem vam, tako će na nebu biti veća radost zbog jednog obraćena grešnika negoli zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba obraćenja.” (Luka 15,7)
Josip Takač
Nastup Andreja Grozdanova u Zagrebu
Poznati gitarist Andrej Grozdanov održao je gitaristički koncert duhovne glazbe u mjesnoj crkvi u Rakovčevoj, u subotu 7. rujna. Ugodnim zvucima gitare predstavio je klasike kršćanske glazbe i podsjetio nas na poznate melodije pjesama koje pjevamo na bogoslužjima. Grozdanov, i sâm vjernik i diplomirani teolog, koristi prilike da zvucima gitare proslavi Božje ime. Ljudski glas predstavio je kao najljepši i savršeni instrument, koji glazbala tek nastoje oponašati.
Umjetnika s gitarom ugostile su crkve Zagreb 1 i Zagreb 2 u zajedničkoj organizaciji, a pastor Mišo Havran predstavio je svojeg prijatelja biranim riječima dobrodošlice, te poslužio kao gost-pjevač na koncertu. Autorska pjesma koju je izveo govorila je kako odluka za Krista podrazumijeva osamljenost i duboko promišljanje na često trnovitom životnom putu. Ohrabrujuće je znati da je Isus naš Suputnik koji čuva i vodi one koji odgovore na Njegov poziv.
Kao izvrstan poznavatelj duhovne glazbe kroz stoljeća, Grozdanov je predstavio svaku melodiju i ispričao kako je nastala. Najčešće su upravo patnja i tuga, iznenadna nevolja i gubitak voljene osobe bili povod za nastanak pjesama koje danas znamo kao klasike duhovne glazbe. Tako je svima poznata pjesma “Divna milost” nastala kao izraz zahvalnosti Bogu što je spasio grešnika i brodolomca u havariji. Nisu li nam trenuci u kojima se osjećamo kao skrhana olupina predobro poznati iz raznih životnih oluja? Podsjetili smo se da su riječi psalma nadahnule Martina Luthera za pjesmu “Naš tvrdi Grad je Gospod Bog”, koja je kroz stoljeća postala kršćanska protestantska himna.
Andrej Grozdanov profesionalni je glazbenik koji je desetljećima razvio svoj osobiti stil sviranja, i primio mnoga priznanja profesionalaca. Spomenuo je gitarista Vlatka Stefanovskog, koji je rado došao na koncert kad je Grozdanov svirao u Skopju. Nastupio je i u Areni u Puli, u Areni u Zagrebu, a jednako cijeni i malobrojnu publiku u nekom manjem i jednostavnijem prostoru.
Objavio je desetak instrumentalnih CD-a, tematski raznolikih s obzirom na melodije i njihov nastanak. Ukratko ih je predstavio tijekom koncerta, a po završetku su slušatelji mogli izabrati i kupiti neke od njih. Istaknuo je kako te melodije smiruju ljude današnjice u kojoj vladaju užurbanost i nervoza. Kao neobičnost spomenuo je narudžbu koju je primio iz Hrvatskog sabora, za svakog zastupnika po jedan instrumentalni CD. Za sve koji uz vječne melodije vole i riječi, Grozdanov je objavio i CD na kojem su njegovi gosti različiti pjevači.
Bila je to večer puna pljeska, čestitanja i oduševljenja. Odličan početak nove crkvene godine u kojoj tražimo Božje blagoslove u provedbi zacrtanih planova i predstojećih aktivnosti.
Biserka Cukina
Priznanje za Krista u Slatini
Posebno radosna i blagoslovljena subota u slatinskoj crkvi bila je ona 7. rujna 2024., kad je djevojka Lana Kerhat iz Stipanovaca pred ljudima i anđelima odlučila dati javno priznanje da će slijediti Krista. Kći Jelene i Davida, Lana je od rođenja u crkvi, gdje je vrlo aktivna u crkvenim dužnostima i posebice sviranju. Cijeli dan je bio posebno blagoslovljen u prepunoj slatinskoj crkvi, u kojoj su — osim domaćina koji su nas ugostili zajedničkim ručkom — bili prisutni i vjernici iz Daruvara, Pčelića, Virovitice, Đurđenovca, Stipanovaca i mnogi drugi.
Te subote imali smo i posebnog gosta govornika, voditelja Odjela mladih i izviđača Hrvatske konferencije Kršćanske adventističke crkve, Alena Hadžiefendića sa suprugom, koji nam je iznio poticajno duhovno promišljanje. U svečanosti krštenja sudjelovali su ženski duet iz Daruvara te Lanin mlađi brat Mateo na violini s pjesmom “Naš Bog je ljubav”. Sâm obred krštenja imao je pastor Đojo Sekulić. Lani želimo srdačnu dobrodošlicu u Božju obitelj!
Jonatan Kubena
