“Kriza ne jenjava nego postaje sve dublja” naglasili su u svojoj izjavi visoki predstavnici vjerskih zajednica na 8. međureligijskom susretu održanom u utorak 7. svibnja u prostoru Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Zagrebu. Na skupu je rečeno da stalno pogoršavanje ekonomskog stanja zahtijeva hitnu potrebu da se što prije usklade napori svih društvenih struktura kako bismo zajedničkim snagama pridonijeli zaustavljanju ekonomske krize u našoj zemlji.
Istaknuto je da se ne mogu zanijekati brojni napori koje su činili i čine dužnosnici državne vlasti i brojne vjerske zajednice preko svoga karitativnog i humanitarnog djelovanja. Međutim, ne može se također zanijekati da je sve to nedovoljno jer je broj ljudi koji kucaju na vrata državnih i vjerskih socijalnih i karitativnih ustanova sve veći, a ne mogu se niti ne uočiti ljudi koji fizički opstaju zahvaljujući prekapanju po kontejnerima. Ove prilike ukazuju na to da dio ljudi u Hrvatskoj nije više “na rubu gladi” već doslovno gladuje.
Predstavnici vjerskih zajednica izrazili su duboko žaljenje zbog učinjenih propusta u političkom i gospodarskom životu zemlje, koji su mnoge hrvatske građane doveli do osiromašenja i posvemašnje bijede bez njihove vlastite krivnje i odgovornosti. Iskreno suosjećaju s njima i nerijetko dijele s njima iste ili slične probleme. Veliki problem vide i u tome što su mladi obrazovani ljudi, koji ne mogu naći posao u svojoj domovini, prisiljeni na odlazak u druge zemlje, što će imati dugoročne posljedice za hrvatsko društvo. Istaknuli su i veliki broj nezaposlenih kao i one koji rade, a za svoj rad ne primaju plaću. “Razumijemo poslodavce u njihovoj borbi za preživljavanje, ali ih ujedno pozivamo na odgovorno i pravedno ponašanje prema zaposlenicima”, rekli su u svojoj izjavi i zatim naglasili da svi “osobito bolno doživljavamo dramatične slučajeve mnogobrojnih otkaza, stečajeva te obiteljskih deložacija i ovrha, što je povezano s dubokim, često i neizlječivim traumama u životima pogođene djece i roditelja”. Visoki predstavnici vjerskih zajednica apelirali su zato na mjerodavne strukture po tim pitanjima kako bi uz zakonsku i pravnu stranu tih slučajeva, uzeli u obzir i njihovu humanu, socijalnu, pa i medicinsko-psihološku dimenziju, te nastojali osigurati odgovarajuća rješenja.
U izjavi su također istaknuli da odbacuju “kao protivne temeljnim ljudskim i ustavnim pravima i moralnim načelima naših religija: sve koristoljubive i nepravedne manipulacije učinjene tijekom dosadašnjih privatizacija, ratno i svako drugo profiterstvo, lihvarsko kamatarenje i kreditiranje, nestručno i nesavjesno ophođenje sa zajedničkim dobrima svih građana naše zemlje, nebrigu za očuvanje radnih mjesta, neodgovorno vanjsko i unutarnje zaduživanje zemlje i sve slične prakse koje su našu ekonomski perspektivnu zemlju s brojnim komparativnim prednostima, s iznimnim prirodnim i ljudskim potencijalima, dovele u sadašnje teško stanje. Premda se iz sadašnjeg nezavidnog stanja, unatoč ratu koji mu je znatno pridonio, može opravdano zaključiti da političko i ekonomsko vođenje države, u razdoblju od osamostaljenja naše države nije bilo dovoljno doraslo svome zadatku, ovom našem apelu ipak nije cilj optuživati ni sadašnju vladu, ni prijašnje vlade, niti bilo koga drugoga. Tu smo gdje smo. Ne bježimo ni od naše vlastite odgovornosti. Cilj ove zajedničke izjave je potaknuti i motivirati sve ključne čimbenike, političke, ekonomske, medijske, vjerske itd., kao i sve ostale hrvatske građane da, svjesni težine i odgovornosti trenutka i situacije, svi mobiliziramo sve svoje snage, svatko u skladu sa svojim mogućnostima, na onom području na kojem radi i u čemu je najstručniji, kako bismo zemlju izvukli iz krize.”
Na susretu su sudjelovali predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog sisački biskup Vlado Košić, tajnik toga Vijeća prof. dr. Jure Zečević, protojerej stavrofor Srpske pravoslavne crkve o. Slobodan Lalić, protojerej Makedonske pravoslavne crkve — Ohridske arhiepiskopije o. Kirko Velinski, generalni vikar Evangeličke crkve u Republici Hrvatskoj Branko Berić, tajnik Sinode Reformirane kršćanske (kalvinske) crkve u Republici Hrvatskoj, Branimir Bučanović, predsjednik Saveza baptističkih crkava u RH Toma Magda, tajnik Evanđeoske pentekostne crkve u RH doc. dr. Vedran Đulabić, tajnik Jadranske unije konferencija Kršćanske adventističke crkve Srećko Kuburić, rabin Koordinacije židovskih općina u RH Luciano Moše Prelević, rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotel Da Don i član Mešihata Islamske zajednice u RH ef. Mevludin Arslani.
Tajnik Jadranske unije konferencija Kršćanske adventističke crkve, mr. sc. Srećko Kuburić, osvrnuo se na sve veću pojavu raslojavanja između bogatih i siromašnih, što je također ušlo u izjavu kojom su se oglasili čelnici vjerskih zajednica te istaknuo religijske vrijednosti koje mogu biti dragocjen pridonos pravednijem društvu. U izjavi su stoga zajednički izrazili uvjerenje da je aktualna ekonomska kriza ponajprije moralne i etičke prirode, kriza srca i duha te odgoja za empatiju, solidarnost, jednakopravnost i pravednost. U izjavi se napominje da vjerske zajednice, iako nisu stručne u ekonomskim pitanjima i nemaju konkretne prijedloge rješenja za kratkoročni izlazak iz krize, svojim zajedničkim religijskim vrijednostima i svojim iskustvom mogu značajno pridonijeti moralno-etičkoj preobrazbi i senzibilizaciji društva, a time i ekonomskom boljitku.
Darko Kovačević