Svečana skupština Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj u povodu Svjetskog dana vjerske slobode u auli Sveučilišta u Zagrebu, 28. siječnja 2017.
Zadnji vikend u siječnju posvećen je obilježavanju vjerske slobode u čemu sudjeluju vjerski i politički čelnici kao i svi podupiratelji vjerskih i ljudskih sloboda. I ove je godine svečanost održana u auli Sveučilišta u Zagrebu uz bogat program i mnogo uzvanika. Aula je bila puna.
Himnu Republike Hrvatske otpjevao je Ženski hor Srpske pravoslavne opće gimnazije Kantakuzina Katarina Branković, a pozdrave je dobrodošlice na Sveučilište u Zagrebu uputio rektor prof. dr. sc. Damir Boras.
Uslijedio je uvodni govor glavnog tajnika Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj dr. sc. Dragutina Mataka u kojem su ponovljeni ciljevi i načini djelovanja Udruge. Navodimo samo dijelove govora:
„Udruga za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj nastoji promicati preventivno i izravno slobodu vjerovanja, nevjerovanja ili promjene svojih uvjerenja prema 18. članku Deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija iz 1948: ‘Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da se mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoja vjera ili uvjerenje poučavanjem, praktičnim vršenjem, bogoslužjem i obredima.‘
Ove ideale i ciljeve ne ostvarujemo birokratskim koalicijama, potpisivanjem obvezujućih dokumenata (što je primjerenije načinu rada političkih stranaka), već međusobnim susretima, upoznavanjem i prepoznavanjem onoga što je dobro u drugima. Naša je Udruga snažnija što je raznolikija. Jedan je od izuzetnih susreta upoznavanja bio i posjet predstavnika vjerskih zajednica Republike Hrvatske Islamskoj Republici Iranu kamo nas je poveo naš muftija dr. Azis ef. Hasanović.
Slogan djelovanja Udruge ove godine zajednički je ideal i svetinja svih triju monoteističkih religija:
[quote align=”center” color=”#999999″] „Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga!“ (Levitski zakonik 19,18; Evanđelje po Marku 12,31)[/quote]
[quote align=”center” color=”#999999″]„Nitko od vas istinski ne vjeruje sve dok ne želi svome bratu ono što želi sebi.“ (Poruka Poslanika – Hadith-Nawawi)[/quote]
Taj predivni ideal odiše božanskim dostojanstvom i izvornim humanizmom, međutim vrlo je izazovan i čini se neprimjenjivim u svakodnevnici. Osim nekih zakašnjelih dječjih bolesti, u našoj društvenoj zajednici uživamo vjerske slobode, no naše je doba vrlo nesigurno i opasno promjenjivo. Svjedocima smo podizanju betonskih i žičanih zidova koji odvajaju i udaljavaju ljude. Čelnici vodećih svjetskih sila otvoreno kažu da im je samo stalo do svojeg naroda, svojih interesa i prosperiteta. Mogu li nas slične segregacije i promjene zateći i iznenaditi u vezi s vjerskim slobodama? Naravno, itekako. Područje religioznosti je uvijek bilo najplodnije tlo za nicanje raznih isključivosti u ime Boga i naroda.
Ako naša Udruga uspije posijati bar malo sjemena nesebične ljubavi prema našem sloganu: „Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga!“, možda nećemo biti lakim plijenom i žrtvama narcisoidnih sebičnjaka koji zavode moralne kolebljivce.
‘Ne može biti pravde, [mira i slobode] bez voljnosti da se zagrli…’ zaključuje naš laureat Miroslav Volf u svojoj poznatoj knjizi Isključenje i zagrljaj, Zagreb, StePress, 1998. str. 227. Ovaj je skup izuzetna prilika za zbližavanje i zagrljaj.“
Predsjednik Udruge pastor Željko Mraz najavio je petoricu ovogodišnjih laureata kojima su uručena priznanja dr. Branko Lovrec za promicanje kulture mira i vjerske slobode za svakoga.
Prvi je dobitnik priznanja bio izuzetni liječnik i humanist i jedan od osnivača Udruge, prof. dr. sc. Slobodan Lang, posmrtno. Nakon minute šutnje u čast ovoj iznimnoj osobi, obrazloženje o dodjeli je iznio prof. Josip Takač. Priznanje je primila njegova supruga dr. Nada Lang.
Slijedeći laureat je bio akademik, prof. dr. sc. Ivan Supičić, poznati muzikolog i kulturolog, koji se u svojemu radu uvijek rukovodio istinskim humanizmom i univerzalnim ljudskim vrijednostima. Dodjelu priznanja je predložila i obrazložila bivša predsjednica Udruge mr. sc. Ljiljana Matković-Vlašić ističući dvije akademikove knjige: Za univerzalni humanizam – prema potpunijoj čovječnosti (2010) i Da ljubav živimo – od ideologije ljubavi do ljubavi same (2016). Ove obje knjige gospodin Supičić je poklonio Udruzi. Uslijedio je nadahnuti govor akademika Supičića koji u cijelosti objavljujemo na internetskim stranicama Udruge (http://www.vjerska-sloboda.hr/), kao i u časopisu Vjerska sloboda.
Priznanja za promicanje vjerskih sloboda i međureligijskog dijaloga pripadaju požeškom biskupu msgr. dr. sc. Antunu Škvorčeviću i episkopu slavonskom mr. Jovanu Ćulibrku. Njihove zajedničke molitve i nastojanja na zbližavanju zapadnih i istočnih kršćana predstavljaju primjer koji valja slijediti. Detaljno obrazloženje za priznanja i filmski prilog priredio je mr. Augustin Bašić, urednik emisija Ekumena i Duhovni izazovi. Priznanje biskupu Škvorčeviću preuzeo je vlč. Robert Mokri, predstojnik Katehetskog ureda Požeške biskupije, a priznanje episkopu Ćulibrku prezbiter Slobodan Lalić, ravnatelj Srpske pravoslavne opće gimnazije u Zagrebu.
Posljednji je laureat ove godine bio jedan od najutjecajnijih teologa na svijetu, prof. dr. sc. Miroslav Volf, profesor teologije na katedri Henry B. Wright Sveučilišta Yale u SAD-u i utemeljitelj Yale centra za vjeru i kulturu. Doktorirao je i habilitirao u Tiibingenu kod dr. Jiirgena Moltmanna. Mislilac je čija je vodilja zalaganje za dijalog, kako među religijama tako i između religijskih i nereligijskih zajednica. Obrazloženje za priznanje iznio je pastor Mladen Dominić, predsjednik Kristovih crkava u Republici Hrvatskoj. Priznanje je preuzela i pročitala poruku profesora Volfa njegova nećakinja Petra Bohall Kuzmić. Citiramo jedan dio njegove poruke:
„Religijska sloboda je važna, ali stanje u svijetu što se tiče religijske slobode je strašno. Nedavna izvješća o religijskoj slobodi i poštivanju religijskih različitosti kontinuirano bilježe ‘negativne trendove koji prelaze nacionalne i regionalne granice.’ Evo primjera tih saznanja:
- 46% svjetske populacije živi u državama s visokim ili vrlo visokim stupnjem neprijateljskog odnosa prema religiji
- Gotovo 75% svjetske populacije od oko 7 milijardi ljudi živi u državama s visokom razinom vladinih restrikcija vezanih uz religijsku slobodu
- U gotovo 33% država pojedince se vrijeđa ili tjera iz njihovih domova zbog osvete vezane za religijske aktivnosti za koje se smatra da vrijeđaju i potkopavaju većinsku religiju, uključujući propovijedanje i ostale oblike religijskog izražavanja
- U 30% država terorističke skupine vezane uz neku od religija bile su aktivne u regrutiranju ili sakupljanju sredstava
Dobro je poznato kako je antisemitizam u ograničenom smislu mržnje prema Židovima široko raširen. Ali možda je manje poznato kako su kršćani vodeća meta proganjanja i diskriminacije na globalnoj razini, dok su muslimani na drugom mjestu. Islamofobija, nezgrapan i neprecizan izraz, sada se pridružio još nezgrapnijem izrazu kršćanofobija, i to zbog opravdanog razloga. U britanskom izvješću parlamentarne skupine za međunarodnu vjersku slobodu iz 2013. godine možemo pročitati: ‘Procjenjuje se kako postoji najmanje 250 milijuna proganjanih kršćana, od uznemiravanja, prijetnji i zatvaranja do mučenja i ubijanja.’ Kada usporedimo brojeve, to je kao da je cjelokupna populacija Brazila i Argentine zajedno proganjana; a to je jedan kršćanin na svakih osam ili devet. Možda u manjem omjeru od kršćana, pripadnici svih ostalih religija također su pod stalnim napadom .
Tko ih napada? Neki napadi dolaze od strane antireligijskih ekskluzivističkih humanista i iz država koje se identificiraju s bilo kojom od tih skupina. Neki napadi dolaze od suparničkih religija. Ali značajno je da većina napada dolazi od rivalskih verzija iste religije. Šiiti napadaju Sunite muslimane i obrnuto, pravoslavci napadaju katolike i obrnuto, i katolici i pravoslavci napadaju protestante, posebice manje zajednice, i obrnuto. Postoje tvrdnje kako se većina religijskog nasilja događa među pripadnicima rivalske inačice iste religije. To je velika i sramotna mrlja u povijesti svake velike religije.
Kada uskraćujemo vjersku slobodu pojedincu, vrijeđamo ljudskost te osobe i ne poštujemo Boga koji ju je stvorio i voli ju bezuvjetno. Ali iza tog humanitarnog rasuđivanja – kako antropološkog i metafizičkog tako i moralnog, postoje praktični razlozi zbog kojih bismo trebali poštovati religijsku slobodu, posebice u povezanom svijetu. Za konferenciju o religiji i nasilju na kojoj sam trenutno govornik Robert George, profesor prava na Sveučilištu, Princeton, napisao je predavanje o religijskoj slobodi. Pred kraj predavanja on navodi: ‘Zbog toga što je pravo na religijsku slobodu tako važno za ljudsku dobrobit i ispunjenje, a stoga i za dignitet svake osobe, očekivali bismo da su ljudi na mjestima gdje se ona ne poštuje manje zadovoljni i sigurni. I to je slučaj u cijelom svijetu. Države koje štite religijsku slobodu sigurnije su i stabilnije od onih koje to ne čine, a nacije koje gaze tu slobodu stvaraju plodno tlo za ratove i siromaštvo, teror i radikalne pokrete. Drugim riječima, ne samo da povreda religijske slobode ugrožava bit naše ljudskosti, nego nanosi ozbiljnu štetu poretku i dobrobiti društva’.
Čast koja mi je danas ukazana ojačat će moju predanost da govorim protiv povrede religijske slobode bez obzira gdje se ona događa i bez obzira protiv koga je ta povreda uperena. Čuvajući religijsku slobodu, čuvamo svakog pojedinca od nasilja, radimo za mir unutar i među nacijama, a nadasve štujemo Boga koji poziva svaku osobu da prigrli vjeru i način života koji želi slobodno, da vjeruje, kao što to kaže apostol Pavao, srcem!“
Nakon dodjele priznanja laureatima zbor Katedrale hrama preobraženja Gospodnjeg otpjevao je pjesmu Enite ton Kirion. Zatim su uslijedili pozdravi i poruke visokih gostiju i uzvanika:
Nj.E. nadbiskup Alessandro D’Errico, apostolski nuncij Svete Stolice, pozdravio je skup u ime pape Franje i istakao kako je ostvarivanje dijaloga među vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj lijepi primjer koji valja slijediti, čemu doprinosi i djelovanje ove Udruge.
Nj.E. Mohammad Reza Sadegh, veleposlanik Islamske Republike Iran, spomenuo je nedavni posjet poslanstva vjerskih zajednica Iranu i važnost međusobnog upoznavanja, kako bi se što bolje ostvarivale svekolike slobode.
U ime Vlade Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića pozdrave je prenio gospodin Šime Jerčić, ravnatelj Ureda komisije za odnose s vjerskim zajednicama.
Po prvi puta skupštini je prisustvovao dr. sc. Porfirije Perić, episkop Srpske pravoslavne Crkve i mitropolit zagrebačko-ljubljanski. Istaknuo je važnost unutarnje duhovne slobode koja je temeljem svake druge slobode i dostojanstva.
Dr. sc. Aziz ef. Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, dugogodišnji je prijatelj i laureat Udruge. On je istaknuo važnost poštivanja vjerskih uvjerenja i zamolio za obzirnost u postupanju s više od sedamsto prognanika islamske vjeroispovijesti koji traže azil u Hrvatskoj.
Biskup Protestantske reformirane kršćanske Crkve dr. sc. Jasmin Milić prvi je puta bio prisutan na skupštini Udruge. Zaželio je uspješno djelovanje Udruge u duhu ljubavi prema bližnjima.
Prof. dr. sc. Ivo Josipović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i bivši predsjednik Republike Hrvatske, uputio je prigodne riječi ohrabrenja i dobrih želja Udruzi koju on već godinama podupire. I on je jedan od laureata Udruge.
Predsjednik Hrvatskog Helsinškog odbora za ljudska prava gospodin Ivan Zvonimir Čičak održao je nadahnuti govor i izjavio kako se ugodno osjeća u našemu društvu. Slijedeći je korak da postane članom Udruge.
U ime Filozofskog fakulteta družbe Isusove Sveučilišta u Zagrebu, koji je kao ustanova bio naš laureat, pozdravio nas je prodekan doc. dr. sc. Dalibor Renić.
U ime varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka skup je pozdravio vlč. dr. sc. Kruno Novak, svećenik Varaždinske biskupije i profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
U ime Grada Zagreba i njegova gradonačelnika pozdravila nas je gospođa Elizabeta Knorr, iz službe za promicanje ljudskih prava i ravnopravnosti.
U ime Kršćanske Adventističke crkve skup je pozdravio pastor Neven Klačmer, predsjednik Hrvatske konferencije Kršćanske adventističke crkve. Spomenuo je kako je 1994. Kršćanska adventistička Crkva inicirala osnivanje Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj te će i dalje nastojati podupirati njeno djelovanje. Ova je Udruga ogrankom internacionalne mreže udruga (IRLA) koja je osnovana 1893. i djeluje u 80 zemalja svijeta, uključujući Kazakhstan, Azerbaijan i Rusiju — i ima dopisnike u 172 države svijeta.
Kao i prošle godine završni govor je održao prof. dr. sc. Ivan Markešić, znanstveni savjetnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb. Njegov je cijeli govor objavljen na internetskim stranicama Udruge (http://www.vjerska-sloboda.hr/), a objavit će ga i časopis Vjerska sloboda u svojemu slijedećem broju. Citiramo završne misli ovog izuzetno vrijednog govora u kojem nas profesor Markešić poziva njegovati kulturu koja prihvaća dijalog:
„A učiti dijalogu, znači poučavati ‘kako se obogatiti različitošću drugoga’, jer u dijalogu nema gubitnika, nema onih koji čije se mišljenje uzme kao zadnje. Dijalog nije ‘brzinska kava’. Prihvaćanje dijaloga s izbjeglim osobama, s drugima, znači jednu novu kulturnu revoluciju u Europi, znači promjenu ‘kulture govora u zrcalu’ u kulturu govora s drugim, promjenu kulture monologa u kulturu dijaloga. No, da bi se do toga došlo, potrebna je edukacija, obrazovanje za novo vrijeme, za nove odnose. I jedna od najvažnijih zadaća naše Udruge za vjersku slobodu je edukacijom o dijalogu i njegovim vrijednostima mijenjati kulturu odnošenja među ljudima u našemu društvu. I u tome će Udruga, nadam se, i dalje ustrajavati.
Udruga za vjersku slobodu mora i ovaj put ostati na visini zadatka. Svjesni smo da nema gotovih i dugoročno uspješnih rješenja. U tu svrhu poslužimo se riječima velikoga Konfucija: „Mislimo li sijati žito, računajmo s vremenom od godinu dana; želimo li uzgajati voćke, računajmo s vremenom od 10 godina; međutim, namjeravamo li odgajati i obrazovati ljude, računajmo s vremenskim rokom od preko 100 godina.“
Zahvaljujemo svim učesnicima na svečanoj skupštini, laureatima, dragim gostima i svim prijateljima vjerske slobode. Sretan vam Međunarodni dan vjerske slobode. Ako potrebe svojih bližnjih poistovjetimo s onim što sebi želimo, slijedeće obilježavanje ovog dana, zadnji vikend u siječnju 2018. može biti isto tako svečano i dostojanstveno kao što je bilo ovo.
Posebnu zahvalnost izražavamo Sveučilištu u Zagrebu na gostoprimstvu te medijima koji su zabilježili ovaj događaj.
Dragutin Matak,
glavni tajnik Udruge za vjersku slobodu u republici Hrvatskoj