Vjerujte Njegovim prorocima Biblija

Daniel 2

Ujedinjeni u molitvi

U sklopu inicijative Vjerujte Njegovim prorocima danas čitamo “Daniel 2”.

1 A druge godine Nabukodonosorova kraljevanja Nabukodonosor usnu snove; i duh mu se uznemiri, a san ga ostavi. 2 Tada kralj zapovjedi da se pozovu čarobnjaci i zvjezdari i vračari i Kaldejci, da objave kralju njegove snove. I oni dođoše i stadoše pred kralja. 3 I reče im kralj: »Usnuo sam san i duh mi se uznemiri da taj san razumijem.« 4 Nato Kaldejci prozbore kralju na aramejskom: »Kralju, živ bio dovijeka! Kaži svojim slugama san, a mi ćemo ti pokazati značenje.« 5 Kralj odgovori i reče Kaldejcima: »Moja je odluka čvrsta: ako mi ne priopćite san i značenje njegovo, bit ćete rastrgani na komade, a vaše će kuće postati smetišta. 6 No ako mi pokažete san i značenje njegovo, dobit ćete od mene darove i nagradu i veliku čast. Pokažite mi dakle san i značenje njegovo.« 7Oni opet odgovoriše i rekoše: »Neka kralj kaže san slugama svojim, a mi ćemo pokazati značenje.« 8 Kralj odgovori i reče: »Dobro ja znam da vi želite dobiti na vremenu jer vidite da je moja odluka čvrsta. 9 No ako mi ne priopćite san, za vas postoji samo onaj jedan zakon. Jer vi ste se dogovorili da ćete govoriti lažljive i pokvarene riječi preda mnom dok se vrijeme ne promijeni. Stoga, recite mi san pa ću znati da mi možete pokazati i njegovo značenje.« 10 Kaldejci odgovoriše pred kraljem i rekoše: »Nema čovjeka na zemlji koji bi tu stvar mogao pokazati kralju. Zato nijedan kralj, gospodar ili vladar nikada nije zaiskao takvo što ni od kojeg čarobnjaka ili zvjezdara ili Kaldejca. 11 Jer teška je ta stvar koju kralj išće, i nema drugoga koji bi je mogao pokazati pred kraljem osim bogova, kojih prebivalište nije među smrtnim tijelom.« 12 Na to se kralj razbjesni i silno razgnjevi, te zapovjedi da se pogube svi mudraci babilonski. 13 I pošto izađe odredba da se pobiju mudraci, potražiše Daniela i njegove prijatelje da i njih pobiju. 14 Tada se Daniel mudro i obazrivo obrati Arioku, zapovjedniku kraljeve straže, koji bijaše izašao da pobije mudrace babilonske. 15 Odgovori i reče Arioku, kraljevu časniku: »Zašto je ta odredba od kralja tako hitna?« Tada Ariok obznani tu odluku Danielu. 16 Nato Daniel uđe i zatraži od kralja da mu dadne vremena, pa će kralju pokazati značenje sna. 17 Onda Daniel ode svojoj kući i obznani tu odluku Hananiji, Mišaelu i Azarji, svojim prijateljima, 18 kako bi tražili milosrđe od Boga nebeskoga u svezi s tom tajnom, da Daniel i njegovi prijatelji ne poginu s ostalim mudracima babilonskim. 19 Tada se Danielu objavi tajna u noćnom viđenju. Nato Daniel blagoslovi Boga nebeskoga. 20 Daniel progovori i reče: »Blagoslovljeno bilo ime Božje odvijeka i dovijeka, jer u njega je mudrost i sila. 21 I on je taj koji mijenja vremena i razdoblja; miče kraljeve i postavlja kraljeve, mudrost daje mudrima, a znanje onima koji poznaju razboritost. 22 On otkriva duboko i skriveno, zna što je u tmini i svjetlost kod njega stanuje. 23 Tebe ja hvalim i slavim, Bože mojih otaca, što si mi dao mudrost i silu, i obznanio mi sad ono što smo od tebe tražili; jer ti si nam obznanio kraljevu stvar.« 24 Daniel stoga uđe k Arioku, kojega kralj bijaše odredio da pogubi babilonske mudrace. Dođe i ovako mu reče: »Nemoj pogubiti mudrace babilonske. Uvedi me pred kralja, i ja ću kralju pokazati značenje.« 25 Tada Ariok žurno uvede Daniela pred kralja i ovako mu reče: »Našao sam čovjeka, jednog od sinova prognanstva Judina, koji će kralju priopćiti značenje sna.« 26 Kralj odgovori i reče Danielu, kojemu ime bijaše Beltešacar: »Jesi li ti uzmožan priopćiti mi san koji sam vidio i značenje njegovo?« 27 Daniel odgovori pred kraljem i reče: »Tajnu — za koju je pitao kralj — mudraci, zvjezdari, čarobnjaci i proricatelji ne mogahu pokazati kralju. 28 Ali ima Bog na nebu koji otkriva tajne i on je obznanio kralju Nabukodonosoru što će biti na svršetku danā. Evo, ovo je tvoj san i viđenja glave tvoje na postelji tvojoj: 29 Tebi su, kralju, na tvojoj postelji nadošle misli tvoje o tome što se ima dogoditi poslije — i Otkrivatelj tajni obznanio ti je što se ima dogoditi. 30 Što se pak mene tiče, ova tajna nije mi otkrivena zato što bih imao više mudrosti od bilo kog živog, nego zato da se kralju priopći značenje i da upoznaš misli srca svojega. 31 Ti si, kralju, imao viđenje: i gle — jedan golem kip. Taj je veliki kip, koji bijaše iznimnoga sjaja, stajao pred tobom; a izgled njegov bijaše strašan. 32 Tomu kipu glava bijaše od čistoga zlata, prsa njegova i mišice njegove od srebra, njegova utroba i bedra njegova od mjedi, 33 gnjati mu od željeza, a stopala mu dijelom od željeza a dijelom od gline. 34 Ti si nastavio promatrati dok se odjednom, a da rukama nije bio ni taknut, ne odvali kamen i udari u kip, u njegova stopala od željeza i gline, i smrska ih. 35 Tako se ujedanput smrskaše željezo, glina, mjed, srebro i zlato, i postadoše kao pljeva s gumna ljeti; i odnese ih vjetar, i nijednome od njih ne nađe se trag. A kamen koji bijaše udario u kip postade velika gora i ispuni svu zemlju. 36 Ovo bijaše san, a pred kraljem ćemo reći i značenje njegovo. 37 Ti si, kralju, kralj nad kraljevima, jer Bog nebeski tebi dade kraljevstvo i silu, snagu i slavu. 38 I gdje god boravili sinovi ljudski, zvijeri poljske ili ptice nebeske, on ih je predao tebi u ruke i postavio te gospodarom nad svima njima. Ti si ona glava od zlata. 39 Ali će poslije tebe ustati drugo kraljevstvo, slabije od tvojega, pa sljedeće, treće kraljevstvo, od mjedi, koje će gospodariti svom zemljom. 40 A četvrto će kraljevstvo biti jako poput željeza, jer željezo sve satire i krši; i kao što željezo lomi, to će kraljevstvo satrti i slomiti sva ona ostala kraljevstva.41 A to što si vidio stopala i prste, dijelom od lončarske gline a dijelom od željeza — kraljevstvo će biti razdijeljeno; ipak, imat će nešto od čvrstoće željeza, budući da si vidio željezo pomiješano s kalnom glinom. 42Prsti stopalā bijahu pak dijelom od željeza a dijelom od gline — kraljevstvo će biti dijelom jako a dijelom krhko. 43A to što si vidio željezo pomiješano s kalnom glinom — oni će se pomiješati sa sjemenom ljudskim, ali neće prionuti jedan uz drugoga, kao što se ni željezo ne može smiješati s glinom. 44 I u dane tih kraljeva Bog nebeski podignut će kraljevstvo koje nikada neće propasti, i to kraljevstvo neće se ostaviti drugome puku; ono će satrti i uništiti sva ona kraljevstva, a sámo će stajati dovijeka. 45 Kao što si vidio da se od gore odvalio kamen, a da rukama nije bio ni taknut, te je smrskao željezo, mjed, glinu, srebro i zlato — veliki Bog obznanio je kralju što se ima dogoditi poslije ovoga. Dakle, san je istinit, a značenje njegovo pouzdano.« 46 Nato kralj Nabukodonosor pade na lice svoje i pokloni se Danielu, te zapovjedi da mu prinesu prinosnicu i kȃd. 47 Kralj odgovori Danielu i reče: »Doista, vaš Bog — on je Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima i otkrivatelj tajni, kad si mogao otkriti ovu tajnu.« 48 Tada kralj uzvisi Daniela i nadari ga mnogim bogatim darovima; i postavi ga upraviteljem nad svom pokrajinom babilonskom i poglavarom nad svim mudracima babilonskim. 49 Daniel zatraži od kralja te on postavi Šadraka, Mešaka i Abed-Nega nad upravom pokrajine babilonske; a Daniel je sjedio na kraljevim dverima.