Nedjelja ne bi trebala biti proglašena službenim danom odmora za Europljane, već bi taj prijedlog trebao biti izmijenjen kako bi se uključili i oni koji imaju neki drugi dan odmora. Tko može tvrditi da će s ovom idejom svatko imati koristi od tjednog dana odmora i opuštanja? Ovaj novopokrenuti pokret u Europi nastoji vratiti nedjelju kao dan odmora za prezaposlene i stresu izložene Europljane.
Europski savez za neradnu nedjelju napravio je svoj prijedlog gospodarskom i socijalnom odboru Europske unije u Bruxellesu 20. lipnja, tvrdeći da, ako se nedjelja proglasi “od rada-slobodnim danom” diljem Europe, rezultat će biti zdravije obitelji, više kohezivnog društva i više uravnoteženog životnog stila za svakoga.
To su vrijedni ciljevi. Ipak nije teško dokučiti zašto Europski savez za neradnu nedjelju proglašava nedjelju kao dan u tjednu koji najviše odgovara njihovim planovima. Čak i prije 4. stoljeća, kada je „novokršćansko“ rimsko carstvo proglasilo nedjelju kao obvezan dan odmora, prvi dan u tjednu (dan Sunca) već tada je to bio dan s jakim vjerskim – iako s pogansko – udruženim obilježjem. Postoje duboki tradicionalni i povijesni razlozi zašto nedjelja, u odnosu na sve dane u tjednu, treba biti predložena kao tjedni odmora za Europljane. No, zakopamo li malo dublje, postaje jasno da proglašavanje nedjelje – ili bilo kojeg drugog dana – kao “službenog” dana odmora u Europi zasigurno će stvoriti značajne komplikacije. Može li danas pluralistička Europa sebi priuštiti marginaliziranje svojih 13 milijuna stanovnika koji su muslimani i koji pohađaju džamije u petak? Također što je u Europi sa značajanom zajednicom Židova i adventista sedmog dana koji svetkuju subotu kao najstariji biblijski dan odmora koji svoje korijene ima još u izvještaju o postanku i stvaranju svijeta? Ako je, kao što Europski savez za neradnu nedjelju deklarira i izjavljuje, jedan od njegovih glavnih ciljeva “veća socijalna kohezija”, a istovremeno se otuđuje značajne vjerske skupine te im se čini teškim prakticiranje njihove vjere, to zasigurno nije najbolji put za napredak. Da, tjedni dan odmora je od vitalne važnosti. Ipak, imenovanje jednog dana – nedjelje – kao službenog dana odmora dovelo bi do prezasićenog socijalnog zapošljavanja i pravnih problema koji bi, u konačnici, bili daleko od „mirnog”. Slažem se, također, da povijest i tradicija u Europi trebaju igrati značajnu ulogu u kulturi i danas. Također nema sumnje da štititi i poštovati ljudsko pravo na tjedni dan odmora treba biti prioritet. Ipak, kao što je to važno, važno je i pravo svih ljudskih bića da svoj život usklade na način koji je u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjima. To pravo zajamčeno je u više međunarodnih ugovora. To je temeljni i nepovredivi aspekt osnovnog ljudskog dostojanstva. S dužnim poštovanjem, pozivam članice Europskog saveza za neradnu nedjelju da izmijene svoj prijedlog i da prema tome baš svakome bude omogućen i zajamčen od rada slobodan dan, tako da svaka osoba ima pravo na život, obožavanje, kaoi odmor, u skladu s nalogom savjesti.
news.adventist.org
PODSJETIMO šTO JE TO EUROPSKI SAVEZ ZA NERADNU NEDJELJU
Savez za neradnu nedjelju je mreža od 65 organizacija civilnog društva, sindikata i crkve koji se zalažu za neradnu nedjelju u zemljama članicama EU. Za neradnu nedjelju bore se od lipnja (o.g.) zajedno udruge u zemljama diljem Europe. Europski savez sastavljen je od nacionalnih saveza i inicijativa, a glavni je utemeljitelj Savez za neradnu nedjelju Austrije, koji se za to zauzima već deset godina. Kako je priopćila koordinatorica austrijskog saveza Gabriele Kienesbeger, cilj je ujedinjavanja tih nacionalnih inicijativa staviti pitanje slobodne nedjelje na dnevni red EU. Prvi korak trebao bi biti uvrštavanje neradne nedjelje u novu direktivu EU o radnom vremenu. Neradna nedjelja kao i dobro regulirano radno vrijeme od posebne su važnosti za europske građane. Stoga EU i zemlje članice moraju bolje štititi socijalna prava svakog pojedinca i pridonositi boljem usklađivanju poslovnog i obiteljskog života, istaknula je Kienesbeger. Savez za neradnu nedjelju Austrije zauzima se za blagostanje i kvalitetu života kroz zajedničko slobodno vrijeme. Od njegova utemeljenja godine 2001. diljem Europe osnovano je još deset saveza i inicijativa za neradnu nedjelju. U članstvu Saveza više je od 50 gospodarstvenih, sindikalnih, crkvenih i drugih organizacija civilnog društva, a najnoviji članica je Europska federacija udruga kršćanskih studenata (EKV). Svečanost u povodu 10 godina Saveza za neradnu nedjelju Austrije održana je 18. listopada u Parlamentu u Beču.
Savez za neradnu nedjelju iznio je svoj prijedlog i tijekom konferencije u Bruxellesu 20. lipnja o utjecaju rada nedjeljom na zdravlje, sigurnost i socijalnu integraciju europskih radnika, a o tome su raspravljali psiholozi, sociolozi kao i drugi stručnjaci.
Uredništvo