Govor na gori

“Kad Isus vidje veliko mnoštvo naroda, uspe se na goru. Kada sjede, približiše mu se njegovi učenici.” (Matej 5,1)
Kristov govor na gori osmišljen je tako da postane dio našeg svakidašnjeg života. Zapovijedi su tako široke da obuhvaćaju čak i naše misli. Ali kako je malo onih koji se obaziru na riječi našeg Spasitelja! Zbog toga ćemo se susretati s određenim primjedbama. Neki će tvrditi da su u potpunosti vođeni Duhom te da im Božji zakon nije od prevelike koristi, kao ni bilo koji drugi dio Božje riječi. Oni koji tvrde da imaju veliko svjetlo a nisu posvećeni istinom, opasni su ljudi, ali se mogu lako prepoznati. “Uza Zakon! Uza svjedočanstvo! Tko ne rekne tako, zoru neće dočekati.” (Izaija 8,20) … Mi moramo očekivati da će nas napadati sile tame, ali ako im se uspješno odupremo, Nebo će se radovati. Nebeskim anđelima je stalo do ljudskih duša. … Mi ne smijemo biti ni pod čijom zastavom osim Kristove. (Manuscript 45, 1886.) Krist je govorio kao što nijedan čovjek nikad nije govorio. U mnoštvu koje je slušalo Njegov govor na gori — Njegove pouke ilustrirane predmetima koje su dobro poznavali — Božji zakon, s njegovim živim, neusporedivim načelima, pronašao je put do uma i savjesti mnogih. Među tisućama ljudi koji su bili obraćeni onog dana nakon što je Krist ustao iz groba i uzašao k Ocu, bilo je i onih koji su slušali riječi izgovorene tom prigodom i povjerovali u njih. Dok je boravio među ljudima zaogrnut čovjekovom naravi, Isus je svojim učenicima otkrivao duboke tajne plana otkupljenja, ali je, nažalost, morao reći: “Imao bih vam još mnogo reći, ali sada ne možete nositi.” (Ivan 16,12) Privremeno i ovozemaljsko bilo je u njihovom umu tako pomiješano s duhovnim i vječnim, da je za njih ono što je sveto i nebesko bilo pomračeno. … Duša mora biti ispunjena Duhom velikog Učitelja da bi um mogao proniknuti u duboke Božje stvari. Istina će uzdići i obogatiti um. Njezina ljepota, čistoća, svetost i okrepljujuća sila nadahnut će ljude koji je prime, i oni neće dopustiti da budu ograničeni u svojim nastojanjima. Duša koja čezne za nečim višim povikat će k živom Bogu: “Pokaži mi svoju slavu.” (Izlazak 33,18) (Manuscript 104, 1898.)