Duhovnost

Ima li smisla moliti se Bogu u vezi s pandemijom koronavirusa?

Izvor: Pixabay

Materijalisti prepoznaju samo materijalnu stvarnost, i shvatljivo je zašto je za njih molitva Bogu neprihvatljiva… u najboljem slučaju, molitva može polučiti placebo učinak. Prema evolucionističkim uvjerenjima, ova pandemija bi mogla biti još jedna biološka selekcija u nizu. Međutim, materijalisti se sad odriču tih svojih uvjerenja i na sve moguće načine prizivaju u pomoć znanost pri suzbijanju ove pogibeljne bolesti. Izgledi za uspjeh su nepredvidivi, a posljedice nesagledive, te ostaje prostor za ukazivanje na duhovne stvarnosti koje nadmašuju ljudska postignuća.

U ovoj neizvjesnoj globalnoj krizi valja udružiti vjeru u Boga i molitvu sa znanošću i zdravim razumom. Slijediti znanstvene naputke o zdravlju i higijeni ne isključuje podsjećanje na praktične duhovne ideale čovjekovog karaktera. Dapače, sad je prilika pokazati solidarnost sa svim ljudima prema zlatnom pravilu “ljubi bližnjega kao samoga sebe” (Marko 12,33). Ova dva čimbenika idu u paketu, jedan podupire drugog, jer i naša cjelokupna stvarnost nije samo materijalistička. Čovjek je, prema Svetom pismu, stvoren kao materijalno, ali i duhovno biće. Za materijalnu stranu smo utvrdili mjerne jedinice — od visine, težine do genetskog koda svake osobe; dok se duhovna strana, ona bogolika, čini nejasnom i zlorabljenom. Možda smo za to najviše krivi mi vjernici, jer nam duhovno dobro nije uvijek primarno usmjerenje u životu. Više nas zanimaju materijalna dobra te statusni i društveni utjecaj. Ipak, atributi čovjekove duhovnosti i dostojanstva su vrlo praktični i nadasve potrebni za funkcioniranje društvene zajednice i prevladavanje ovakvih kriza. Najkonciznije ih je nabrojio apostol Pavao u pastoralnom pismu vjernicima u Galaciji: “A plod je Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, prijaznost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost.” (Galaćanima 5,22.23) Sveto pismo opisuje samoga Boga ovim atributima, iako ne samo ovim. Dakle, molitve upućuju i podsjećaju na važnost ove druge nematerijalne stvarnosti.

Odvajati znanost od vjere, materijalno od duhovnog, suprotstavlja se zdravom razumu. Suvremeni svijet čudesne tehnologije i znanstvenih dostignuća, utemeljen na gospodarskoj, financijskoj, političkoj i vojnoj moći, za nekoliko je tjedana gotovo oboren s nogu. Čini se da je došlo na naplatu remećenje ekološkog i društvenog sklada prirodnog sustava našeg planeta. Imućni moćnici smatraju legalnim otimati i iscrpljivati zajednička prirodna dobra, zakidati radnike i mirno promatrati kako najslabiji, djeca i stariji umiru od oskudice, gladi i nedostatne zdravstvene skrbi. Na duhovnost gledaju svisoka ili je nastoje uključiti u svoje eksploatatorske strategije. Ali prazne ulice gradova i mrtvi koji se broje u tisućama djeluju sablasno i opominjujuće. Kao da su se, inače korisni virusi, odjednom “pobunili” protiv tako velike nepravde i nesklada. Sveto pismo poručuje:

“De sada, bogataši, proplačite i zakukajte zbog nevolja koje će vas zadesiti! Bogatstvo vam istrunu, haljine vaše postadoše hrana moljcima, zlato vam i srebro zahrđa i hrđa će njihova biti svjedočanstvo protiv vas te će kao vatra izjesti tijela vaša! Zgrnuste blago u posljednje dane! Evo: plaća kosaca vaših njiva — koju im uskratiste — viče i vapaji žetelaca dopriješe do ušiju Gospoda nad Vojskama. Raskošno ste na zemlji i razvratno živjeli, utoviste srca svoja za dan klanja! Osudiste i ubiste pravednika: on vam se ne suprotstavlja!” (Jakov 5,1-6)

Izraz “posljednji dani” upućuje na konačne posljedice odbacivanja duhovnih i istinski humanih vrijednosti koje su u temelju moralnosti i ljudskog dostojanstva. Slične opomene nalazimo i u takozvanim apokaliptičkim biblijskim tekstovima poput: “Bit će velikih potresa zemlje, a u raznim mjestima bit će kuge i gladi. Bit će strahovitih pojava i na nebu velikih znakova.” (Luka 21,11)

Isti svetopisamski izvor koji realno opisuje probleme našeg svijeta ohrabruje sve koji iskreno prizivaju i ostvaruju duhovne vrijednosti u svojem životu, posebice u poteškoćama i krizama: “Ta u nadi smo spašeni! … Ako je Bog za nas, tko će protiv nas? Ta on ni svojega Sina nije poštedio, nego ga je za sve nas predao! Kako nam onda s njime neće sve darovati?” (Rimljanima 8,23.31-32)

Stoga, uz poštivanje zakonitosti zdravlja, na što nas upućuju znanost i zdrav razum, valja jačati svoje duhovne snage molitvom i priznavanjem Božje vlasti nad svime što se događa u povijesti. Jedan od najpoznatijih apologeta C. S. Lewis u svojoj knjizi Pisma Malcolmu: Uglavnom o molitvi ovako je opisao molitvu:

“Govore mi, Gospode, da kad se molim,
Čuje se samo jedan glas;
Kažu mi da sanjam,
Jer Tebe nema tamo,
I da je sve to besmisleno.
Možda su u pravu, Gospode,
Možda su u pravu.
Možda postoji samo jedan glas koji se čuje;
Ali ako postoji samo jedan glas, Gospode,
Nije moj, to je Tvoj glas.
I ja ne sanjam; Ti si Sanjar,
A ja sam Tvoj san.”

Kršćanin koji se moli, posebice u velikim poteškoćama, postaje prizma kroz koju Bog raspršuje svoj spektar boja u naš sivi svijet.

Dr. Dragutin Matak

Podijeli