Vijesti

Istaknut mirotvorni potencijal religije, unatoč njezinoj pomiješanoj prošlosti

Na 17. Godišnjem sastanku stručnjaka za vjersku slobodu, proučavala se i destruktivna i iscjeljujuća moć vjere u društvu.

19. kolovoza, 2015. | Silver Spring, Maryland, SAD | Bettina Krause i Barry Bussey

fotograf: Barry Bussey

Skupina znanstvenika, odvjetnika i zagovornika vjerske slobode sastala se prošlog tjedna kako bi izazvala široko rašireno vjerovanje da je religija u društvu sila koja prvenstveno razdvaja i hrani napetost i nasilje. Sedamnaesti godišnji „Sastanak stručnjaka“, koji organizira Međunarodna udruga za vjersku slobodu (IRLA), okupila je dvadesetak pripadnika akademske zajednice na Pravni fakultet Sveučilišta Pepperdine u kalifornijskom gradu Malibu, kako bi razmotrili ulogu religije u aktualnim globalnim sukobima, i usmjerili se na načine na koje vjera, umjesto toga, može imati ulogu moćne sile za mirotvorstvo i rješavanje sukoba.

„Moramo koristiti vjeru koja je usidrena u praštanju i pomirenju“, rekao je ambasador Robert A. Seiple, bivši at large veleposlanik SAD-a za vjersku slobodu i trenutni predsjednik IRLA-e. „Moramo poznavati vlastitu vjeru, a isto tako trebamo razumjeti vjeru našeg bližnjeg i poštovati je.“

Ambasador Seiple, koji je iznio prvo od deset glavnih izlaganja, u njemu se usredotočio na svoje vlastito iskustvo užasnog ruandskog genocida 1994. Opisao je kako je posjetio zemlju nakon izbijanja nasilja i stajao na mostu nad rijekom koja je bila prepunjena stotinama ljudskih trupala u raspadu. Prema ambasadoru Seipleu, jedan od najuznemiravajućijih vidova ruandskog genocida bio je taj što se dogodio u ‘kristijaniziranoj’ zemlji – oko 85% ukupnog stanovništva izjašnjavalo se kršćanima. Ali unatoč ovog divovskog propusta crkava 1994., religijske vrijednosti su od tada odigrale ključnu ulogu u ponovnoj izgradnji društvene stabilnosti. Kako su Ruanđani počeli ponovno prisvajati svoju zemlju, pokazali su svijetu moć oprosta, rekao je ambasador Seiple. Naglasio je da mnogi počinitelji genocida sada žive rame uz rame sa svojim žrtvama.

Prema dr. Ganouneu Diopu, glavnom tajniku IRLA-e, svako izlaganje tijekom ova četiri dana bilo je na neki način oblikovano pomoću dva pitanja: „Kako možemo živjeti s našim najdubljim razlikama?“ i „Kako ono najbolje od religija može nadvladati bezdano dubok zapis religijskih ratova, religijskog etničkog čišćenja i genocidâ potaknutima religijskom diskriminacijom?“

Iako se Sastanak stručnjaka ovim pitanjima bavio iz akademske perspektive, problemi koji nagone rad ovih znanstvenika su daleko od apstraktnih. „Previše ljudi doživljava diskriminaciju, progonstvo, pa čak i mučeničku smrt ili genocid zbog svojih religijskih razlika“, kaže dr. Diop. Prema istraživanju Pew Foruma objavljenom ranije ove godine, oko 5.5 milijardi ljudi – ili 77% svjetskog stanovništva – živi u zemljama s „visokom ili vrlo visokom razinom religijskih restrikcija.“ [1]

Sastanak je okupio raznolik panel stručnjaka koji su predstavljali sveučilišta i organizacije iz sedam zemalja. Među izlagačima, našli su se dr. David Little, profesor emeritus s Bogoslovnog fakulteta na Harvardu; vlč. Canon Brian Cox, glavni potpredsjednik Međunarodnog centra za religiju i diplomaciju; profesor Cole Durham, predsjednik Međunarodnog konzorcija za studije prava i religije sa sjedištem u Milanu u Italiji; profesor T. Jeremy Gunn, nastavnik Međunarodnih odnosa na Sveučilištu Al Akhawayn u Ifraneu u Maroku; i dr. Amal Idrissi, profesor prava na Sveučilištu Moulay Ismael u Meknesu u Maroku.

Tijekom protekla dva desetljeća, Sastanak stručnjaka imao je za cilj okupiti neke od svjetski najkvalitetnijih znanstvenika i djelatnika u području religijske slobode kako bi pratili pravna i društvena kretanja. Članci izlagani na godišnjim sastancima su izdani, te sačinjavaju značajni korpus akademskih i praktičnih resursa. Članci s ovogodišnjeg Sastanka stručnjaka bit će izdani u ovogodišnjem (2015.) broju časopisa Fides et Libertas, koji će biti dostupan kasnije ove godine preko IRLA-e, koju se može kontaktirati preko njezine internetske stranice www.irla.org ili Facebook stranice na: www.facebook.com/IRLA.HQ.

IRLA-u je osnovala Adventistička crkva 1893. i to je najstarija svjetska organizacija za zastupanje vjerske slobode. Ona promiče slobodu vjeroispovijesti za sve ljude, bez obzira na vjeru, te ima status nevladine organizacije pri Ujedinjenim narodima. Osim godišnjeg Sastanka stručnjaka, IRLA sponzorira i regionalne festivale i forume vjerske slobode, te svakih pet godina organizira svjetski kongres koji privlači međunarodnu mješavinu stručnjaka, odvjetnika, vladinih službenika i zagovornika ljudskih prava.


[1] Cijelo istraživanje možete pogledati na stranicama Pew Foruma: www.pewforum.org/2015/02/26/religious-hostilities/


Komentiraj