Zdravlje

Kako odgoditi svoj pogreb

U 3. Ivanovoj poslanici u 2. retku piše: “Ljubljeni, želim ti u svemu dobar uspjeh i zdravlje, kao što je tvoja duša dobro.” Isus je u svojoj službi više vremena posvetio liječenju nego propovijedanju. On želi da Njegov narod uživa dobro zdravlje, jer su naša duhovna narav i tjelesno zdravlje ovisni jedno o drugome.

Već na prvim stranicama Biblije ukazuje se na osnovne čimbenike ljudskoga zdravlja. Čitajući te tekstove, zapazit ćemo da kakvoća našega zdravlja ovisi o Bogu, Nebu i zemlji, Duhu, Božjoj riječi, svjetlu, zraku, vodi, raslinju, suncu, životinjama, ljudima, braku, poslušnosti Božjim zapovijedima, obrađivanju zemlje i subotnjem odmoru.

Što više postajemo svjesni potrebe da budemo ovisni o Bogu i živimo u ispravnom odnosu s Njim, to se više možemo nadati dobrom zdravlju — sada i u vječnosti. Silom Svetoga Duha čovjekova grešna narav može postati hramom živoga Boga i odsjajivati karakter svojega Stvoritelja.

Svježi zrak

U prvom poglavlju Biblije piše da je Bog rekao: “Neka bude svod!” — ili atmosfera. Čovjek može živjeti tjednima bez hrane, nekoliko dana bez vode, ali bez zraka samo nekoliko minuta. Ako želimo živjeti zdravo, moramo se dobro postaviti prema ovom sastojku života. Od svih organa mozak je najviše ovisan o zraku. Bez dovoljno kisika nemoguće je imati bistar um i vedro raspoloženje.

Po prvi put u povijesti život u suvremenim gradovima postaje nešto nepoželjno. U gradovima su u porastu bolesti dišnoga sustava. Onečišćenost je jedan od velikih problema života u gradovima. Iako nam je čist zrak prijeko potreban, moramo koristiti svoja pluća tako da možemo imati koristi od kisika koji je potreban organizmu. Zato je uz čist zrak važno i kretanje. Za dobro zdravlje treba nam što više kretanja i boravka na čistom zraku.

Dobra hrana

U Knjizi Postanka Bog je rekao: “Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam bude za hranu.” (Postanak 1,29) Naš život ovisi o onome što unosimo u svoje tijelo. Život nam ne može biti bolji od hrane koju uzimamo. Za dobro zdravlje najbolje je koristiti industrijski neprerađene namirnice ili one koje su prerađene u najmanjoj mjeri. Prvobitna ljudska prehrana sastojala se od biljne hrane, voća, žitarica i orašastih plodova.

Medicinska je znanost vrlo često zanemarivala područje prehrane. Međutim, danas — kad su povišeni kolesterol i druge bolesti rašireniji nego ikada — liječnici obraćaju mnogo više pozornosti ljudskoj prehrani. Posebno stoga što se životinjama, koje se uzgajaju za ljudsku prehranu, daju mnogi lijekovi i drugi sastojci. Kao što je rekao dr. Scott Holmberg iz Američkog saveznog ureda za nadzor bolesti: “Danas je po prvi put moguće pokazati kako bakterija otporna na antibiotike dospijeva iz štale u naš tanjur.”

Neki ljudi smatraju da su im potrebne bjelančevine iz mesa. Meso jest bogato bjelančevinama i mastima, ali mu nedostaju drugi važni sastojci. Osim toga, ako se stoka tovi hranom koja je tretirana pesticidima, te se tvari nakupljaju u masnom tkivu životinja.

Onima koje zanima ekologija treba napomenuti da se sto puta više vitamina i minerala dobiva s polja zasijanog biljnom hranom, negoli od mesa životinja koje se hrane na toj površini zemljišta. Tako se, dakle, već na prvim stranicama Biblije govori o uvjetima za dobro zdravlje.

Sveto pismo kaže: “Prema tome, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da što drugo činite, sve činite na slavu Božju!” (1. Korinćanima 10,31) Bog nam je dao zakone zdravlja da bi nam pomogao sačuvati organizam zdravim i snažnim. Zapazimo ovo: “I naredio nam je Jahve da sve ove naredbe vršimo u strahopoštovanju prema Jahvi, Bogu svome, da bismo uvijek bili sretni i da živimo, kao što je to danas.” (Ponovljeni zakon 6,24)

Bog je dao zdravstvene zakone za naše dobro. Vrlo je važno da ih imamo na umu! On je nadalje rekao Izraelcima: “Iskazujte štovanje Jahvi, Bogu svome, pa ću blagoslivljati tvoj kruh i tvoju vodu i uklanjati od tebe bolest.” (Izlazak 23,25) Bog zna što je za nas najbolje, pa je zato dao tako mnogo uputa u svojoj Riječi. “Jahve, Bog, sunce je i štit: on daje milost i slavu. Ne uskraćuje Jahve dobara onima koji idu u nedužnosti.” (Psalam 84,12) Međutim, On nam uskraćuje i zabranjuje sve ono što bi bilo na našu štetu.

Što to Bog uskraćuje onima koji Ga slijede? U Ponovljenom zakonu čitamo: “Možete jesti svaku životinju koja ima razdvojene papke — nadvoje posve razdvojene — i koja preživa. Samo od preživača ili od životinja s razdvojenim čaporcima ne možete jesti ove: devu, arnebeta i svisca. Te, naime, iako preživaju, nemaju razdvojenih papaka; neka su vam načiste.” (Ponovljeni zakon 14,6.7) Bog razlikuje životinje koje su za hranu i koje nisu. U Levitskom zakoniku u 11. poglavlju On spominje ptice i ribe. Ptice s gušom tako spadaju u životinje za jelo, kao i ribe s ljuskama i perajama, dok se sve druge smatraju nečistima.

“Oni… koji jedu svinjetinu, nečisto i miševe — svi će zajedno izginuti, riječ je Jahvina.” (Izaija 66,17) Ovo je vrlo ozbiljna opomena. Bogu je naš način prehrane očito iznimno važan.

Je li ovo namijenjeno samo Židovima?

Mnogo prije postojanja Židova postojala je razlika između životinja koje su bile za hranu i žrtvovanje, i životinja koje su bile proglašene nečistima. U Knjizi Postanka čitamo: “Onda Jahve reče Noi: ‘Uđi ti i sva tvoja obitelj u korablju, jer sam uvidio da si ti jedini preda mnom pravedan u ovom vremenu. Uzmi sa sobom od svih čistih životinja po sedam parova: mužjaka i njegovu ženku.’” (Postanak 7,1.2)

Isusova smrt nema utjecaja na zakone o zdravlju. Načela ovih zakona vrijede i danas. Želudac Židova nije stvoren drukčije od želuca pripadnika ostalih naroda, kako bi to možda neki željeli. Isus želi da Njegov narod uživa u najboljem zdravlju. Zato je i rekao da sve što jedemo ili pijemo, trebamo činiti na slavu Božju.

Obratimo pozornost na nekoliko biblijskih tekstova koji govore o alkoholu: “Vino je podsmjevač, žestoko piće bukač, i tko se njima odaje, neće steći mudrosti. … Ne gledaj na vino kad rujno iskri, kad se u čaši svjetlucavo prelijeva: pije se tako glatko, a na kraju ujeda kao zmija i žaca kao guja ljutica.” (Izreke 20,1; 23,31.32)

Sveto pismo zabranjuje uzimanje opijata kao što su duhan, kokain, heroin i drugi. U Ponovljenom zakonu piše: “Neka ne bude među vama korijena koji rađa otrovom i pelinom. Neka se nitko, čuvši riječi ovog prokletstva, ne nada blagoslovu kazujući u svome srcu: Bit će mi dobro ako poživim i po prohtjevima srca svoga.” (Ponovljeni zakon 29,17-19) Nikakvo bilje ili korijenje koje sadrži “gorčinu” ne treba koristiti niti jesti. Ono je nečisto, njegova uporaba stvara ovisnost i prelazi u naviku.

Čista voda

Bog je stvorio vodu. Treba je koristiti obilno jer je prijeko potrebna za održavanje dobrog tjelesnog zdravlja. Nedovoljna uporaba vode može biti uzrokom stvaranja bubrežnog kamenca. Obilje voća i povrća te dovoljno vode između obroka učinit će da tijelo primi potrebnu tekućinu. Međutim, valja biti vrlo oprezan u pijenju kave ili čaja jer oni, osim što stvaraju ovisnost, sadrže i otrove koji usporavaju tjelesne funkcije, a mogu izazvati i pojačano izlučivanje inzulina, što zamara gušteraču.

Rad i kretanje

“Jahve, Bog, uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt, da ga obrađuje i čuva.” (Postanak 2,15) čovjek je stvoren za rad. Čak i u raju čovjek je trebao raditi i nije ljenčario. Biblija ne odobrava nerad. Rad i kretanje liječe depresiju uspješnije od psihoterapije. Tjelesne vježbe pridonose prirodnom opuštanju i onaj tko se dovoljno kreće i vježba imat će zdrav san i zdrave misli.

Odmor

Na kraju tjedna stvaranja Bog je počinuo u sedmi dan, subotu. Nju je Bog dao čovjeku, pa je Isus rekao: “Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote.” (Marko 2,27) Bog je znao da će čovjeku biti potrebno vrijeme za odmor od rada i napora. Odmor u subotu ne služi samo za odlazak na bogoslužje, nego je to vrijeme i za obitelj, prijatelje te provođenje sretnih trenutaka s drugom Božjom knjigom — prirodom.

Bog nam nije uskratio nijedno dobro. On želi da se radujemo životu i da budemo uspješni i zdravi.

David Currie
Iz knjige čudesna otkrića u Bibliji i povijesti, Znaci vremena, Zagreb, 2012.

Podijeli