Uđemo li u trgovački centar, u njemu nalazimo mnoštvo trgovina u kojima možemo kupiti gotovo sve. Ako nas zanimaju cipele, možemo ih kupiti u prodavaonicama koje nude najpoznatije marke, i mogu biti vrlo skupe, ovisno o proizvođaču i kvaliteti. Ima cipela s cijenama preko 3.000 kuna. Odijela ove ili one luksuzne talijanske modne marke — sve vrtoglave cijene. Odemo li u prodavaonicu namještaja ili kućanskih aparata, uvijek gledamo cijene.
Bilo što da nam treba, što ćemo prvo gledati? Pored kvalitete proizvoda, svakako nas zanima i cijena. Kaže se da sve ima svoju cijenu.
Poznati nogometaš Cristiano Ronaldo prešao je iz jednog kluba u drugi za 94 milijuna eura.
I psi imaju svoju vrijednost. Pas Hong Dong prodan je bogatom Kinezu za 1,6 milijuna dolara.
Nedavno je lovačka puška jugoslavenskog predsjednika Tita prodana za 1,4 milijuna kuna.
Koliko vrijedi čovjek? Ima li on neku cijenu? Ne mislim na nogometaše, nego na običnog čovjeka kao što smo vi i ja. Koliko bi ljudi za nas dali?
Jedan imućan čovjek je o tome razmišljao, pa je čak jedne noći sanjao kako je umro i na dražbi su se prodavale njegove stvari i predmeti. Aukcionar je uzvikivao: “Prvi put… drugi put… treći put! Prodano tamo onom gospodinu u zelenoj kravati!”
Stvari su prodavane jedna za drugom: hladnjak, televizor, namještaj, kuća, automobil. Na kraju je ostao samo čovjek, bivši vlasnik tih predmeta.
“I na kraju, koliko nudite za ovog čovjeka?” vikao je aukcionar.
Sav uznemiren, dršćući od straha, čovjek se probudio. Jedva je došao k sebi. Pitao se koliko bi ljudi platili za njega? Deset tisuća? Dvadeset? Više ili manje?
Koliko uopće vrijedi čovjek?
Jedan kemičar je izračunao, a matematičar je provjerio, i procijenili su tržišnu vrijednost čovjeka na 20 dolara. Iako bi netko prije uzeo dvadeset dolara nego čovjeka.
Drugi odgovaraju: “Čovjek je mnogo više nego skup raznih kemijskih sastojaka. Čovjek je važna karika u povijesnom razvoju.” Pritom ukazuju na sve što je čovjek stvorio i postigao. Tako netko vrijedi više, a netko manje. U današnje vrijeme čovjek vrijedi vrlo malo ili ništa. Zar je moguće da smo tako bezvrijedni? Nažalost, nekad kažemo sami sebi da ništa ne vrijedimo; ali je li to uistinu tako?
Kad su Napoleonu rekli da će u nekoj bitci izgubiti mnogo vojnika, on je odgovorio: “Što je za mene tisuću vojnika!” Kao što vidite, sve ovisi čiji smo i pod čijom vlašću živimo, te tko je naš gospodar i kome služimo.
Sveto pismo je jedina knjiga koja nam može dati odgovor na pitanje: “Koliko vrijedi čovjek?” Zašto?
“I reče Bog: ‘Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci — svoj zemlji — i svim gmizavcima što puze po zemlji!’ Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih.” (Postanak 1,26.27)
Vrijednost čovjeka proizilazi iz činjenice da ga je Bog stvorio. Šestog dana stvaranja, kao krunu svega, Bog Stvoritelj je oblikovao čovjeka i udahnuo u njega život.
“Jahve, Bog, napravi čovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah života. Tako postane čovjek živa duša.” (Postanak 2,7)
Nakon Adama i Eve, naših praroditelja, rađaju se muškarci i žene kao jedinke koje imaju svoje podrijetlo u Bogu. Čovjek je Božje stvorenje i on nema cijene; njegova cijena je u Bogu.
U svom poznatom govoru na Areopagu apostol Pavao je podržao ovu biblijsku istinu: “On je izveo sav ljudski rod od jednoga čovjeka, i nastanio ga po svoj površini zemaljskoj, pošto je ljudima odredio ustaljena godišnja doba i međe postojbine njihove, s nakanom da traže Boga, ne bi li ga možda napipali i našli, jer zbilja nije daleko ni od jednog od nas.” (Djela 17,26.27)
Čovjek je Božja tvorevina i to mu daje neprocjenjivu vrijednost. No, ako čovjek ne zna svoju vrijednost, ako zaboravi na svojega Stvoritelja, Bog dobro zna koliko vrijedi čovjek.
Nadahnut Božjim Duhom kralj David je spoznao vrijednost čovjeka i njegov položaj u svemiru: “Gledam ti nebesa, djelo prstiju tvojih, mjesec i zvijezde što ih učvrsti — pa što je čovjek da ga spominješ, sin čovječji te ga pohodiš? Ti ga učini malo manjim od Boga, slavom i sjajem njega okruni.” (Psalam 8,4-6)
Što biste vi odgovorili na pitanje: “Koliko vrijedi čovjek?”
Dakako, čovjek se ne može mjeriti nikakvim novcem. Istina je da nas je grijeh ranio i da smo postali jadni i smrtni ljudi, ali Božja ljubav prema nama nije postala manja. Isus je osjetio koliko je čovjek izgubio na cijeni kad ga je njegov učenik prodao za trideset srebrnjaka, što je bila cijena roba. Mi bismo ostali robovi Sotone da Isus nije došao na ovaj svijet i na križu pokazao koliko vrijedi čovjek.
“Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, već da ima život vječni.” (Ivan 3,16)
Koliko nam ove Isusove riječi znače? Zašto je Bog ljubio i zašto ljubi ovaj svijet?
Što za vas znači “ni jedan”? Tko je taj “ni jedan”? Ja ovdje vidim sebe, čujem i osjećam Božju ljubav prema meni. Isus ovdje potvrđuje da smo Njegovi i da je zbog nas došao na križ Golgote. Naša vrijednost je velika samo ako smo u Kristu.
“Cijena plaćena za otkup i beskrajna žrtva koju je prinio naš nebeski Otac davši svojega Sina da umre za nas trebali bi nas nadahnuti uzvišenim mislima o onome što možemo postati kroz Krista. Gledajući visinu, dubinu i širinu Očeve ljubavi prema rodu koji umire, nadahnuti apostol Ivan ispunio se obožavanjem i dubokim štovanjem. Ne nalazeći prikladnih riječi da izrazi veličinu i nježnost te ljubavi, pozvao je svijet da je promatra: ‘Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Božja.’ (1. Ivanova 3,1)” (Ellen G. White, Put Kristu, Znaci vremena, Zagreb 2010., str. 10)
Isus je ispričao usporedbu o izgubljenoj ovci i izgubljenom sinu. Na kraju svake usporedbe naglašena je velika radost zbog pronalaska izgubljene ovce i izgubljenog sina. “Tako, kažem vam, biva veselje među Božjim anđelima zbog jednog grešnika koji se kaje.” (Ivan 15,10)
Isus je došao da nas uvjeri u svoju ljubav prema nama. Vrijednosti koje je Bog dao čovjeku mogu biti vraćene samo kroz Njega.
Koliko vrijedi čovjek? Koliko vrijediš ti? Nema te cijene, jer je naša vrijednost utkana u Božjoj ljubavi!
Vladimir Kovačević