Ljubite kao što Krist ljubi

“Ovo vam zapovijedam da ljubite jedan drugoga!” (Ivan 15,17)

Kristova molitva (u Ivanu 17) … ilustracija je Njegovog posredovanja za nas pred Ocem.

“Posveti ih istinom; tvoja je riječ istina”, molio se On (Ivan 17,17). “Kao što si ti mene poslao u svijet, i ja njih poslah u svijet. Ja posvećujem sebe za njih, da i oni budu osvećeni istinom. …

Ne molim samo za njih nego i za one koji će po njihovoj riječi vjerovati u me, da svi budu jedno. Kao što si ti, Oče, u meni, i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno, da svijet vjeruje da si me ti poslao! Ja sam im predao slavu koju si ti meni dao, da budu jedno kao što smo mi jedno — ja u njima, a ti u meni — da postanu potpuno jedno, da svijet upozna da si me ti poslao i da si njih ljubio kao što si mene ljubio.” (Ivan 17,18-23)

Onaj koji je izgovorio tu molitvu, danas posreduje pred Ocem u korist ljudskih bića koja je otkupio. On ih izvodi pred Jahvu govoreći: “Gle, u dlanove sam te svoje urezao.” (vidi Izaija 49,16)

Do posvećenja treba doći putem istine. Jedinstvo s Kristom — to je Božji cilj za nas. Svojim posvećenjem i jedinstvom kršćani trebaju pružiti dokaz svijetu da je za njih učinjeno savršeno djelo — u Kristu i preko Njega. Na taj način oni trebaju posvjedočiti da je Bog poslao svojega Sina da spasi grešnike. Zar nećete dopustiti Kristu da u vašem srcu ostvari djelo posvećenja? Svi vi možete biti savršeni u Njemu. Imate sigurno obećanje da na osnovi posvećenja istinom možete biti savršeno ujedinjeni. …

Spasitelj je upoznat s duševnim patnjama svoje djece. On zna da njihova srca povremeno bivaju ranjena i da krvare. On želi da se povrijeđeni umire i da im se pomogne. Zato nam kaže: “Nosite bremena jedan drugoga.” (Galaćanima 6,2) “Mi jaki moramo podnositi slabosti slabih, a ne sami sebi ugađati.” (Rimljanima 15,1) Trebamo se pošteno odnositi jedni prema drugima, čak i kad to zahtijeva žrtvu. Krist je za nas prinio beskonačnu žrtvu, pa zar se ne bismo i mi trebali spremno žrtvovati za druge? Pazimo da ne povređujemo i ne ranjavamo srca Božje djece, jer kad to činimo, povređujemo i ranjavamo Kristovo srce. (Letter 31, 17, 1904. — Starješini J. A. Burdenu i njegovoj supruzi, kao i dr. D. H. Kressu i njegovoj supruzi)