“Kad to ču kralj Herod, uplaši se. … Sazva sve glavare svećeničke i narodne književnike, te se u njih uze propitkivati gdje se ima roditi Krist. … Tada Herod potajno dozva mage i pomno od njih istraži vrijeme kad im se ukazala zvijezda. Zatim ih posla u Betlehem govoreći: ‘Idite i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga pronađete, javite mi, da bih i ja došao i poklonio mu se.’ … Tada se Herod, vidjevši da su ga magi izigrali, vrlo rasrdi, te naredi da se poubijaju u Betlehemu i njegovoj okolici sva muška djeca od dvije godine pa naniže.” (Matej 2,316)
Herod “se uplaši”. Svakog bi kralja uplašio izvještaj o rođenju djeteta koje će preuzeti njegovo prijestolje. Međutim, Herod Veliki imao je više razloga za uznemirenost od ostalih, pogotovo zato što nije bio Židov po rođenju, već Idumejac (grana starih Edomaca). On je, međutim, bio Židov po vjeri i državljanstvu. Osim toga, Rim ga je postavio za kralja Judeje 37. g. pr. Kr. Da bi Židovima kojima je vladao bio prihvatljiviji, Herod se oženio Mariamnom, nasljednicom židovske kraljevske loze. Sve u svemu, u Herodu je vladao nestalan spoj nesigurnosti, neumjerene želje za vlašću i skoro bezumnog nepovjerenja u druge — što ga je činilo nemilosrdnim kada bi osjetio da bilo što ugrožava njegov položaj. Herod bi odmah uklonio svakog tko bi mu zaprijetio. Tako je, ubrzo nakon što je ženinog brata postavio za velikog svećenika, naredio da se “slučajno” utopi u bazenu palače. Mariamna, njegova žena miljenica, podijelila je bratovu sudbinu kada je Herod posumnjao da kuje urotu protiv njega. Taj isti strah doveo je i do smrti dvojice njegovih sinova. I pet dana prije svoje smrti (otprilike u vrijeme kada se Isus rodio), naredio je da se njegov treći sin, najstariji i samim tim njegov nasljednik, pogubi. Rimski car August ustvrdio je da je sigurnije biti Herodova svinja nego sin. Bio je to kralj koji nije trpio nikakav izazov niti prijetnju svojoj vlasti. A upravo je na Herodovom području Isus bio rođen. Ne čudi što se vladar “uplašio” kada su mudraci postavili pitanje: “Gdje je novorođeni kralj židovski?” (Matej 2,2) Ne treba nas iznenaditi niti to što je dao pobiti svu mušku djecu u Betlehemu do dvije godine starosti u pokušaju da ukloni mogućeg suparnika.
Kao što možemo zauzeti pozitivan stav prema Isusu nalik mudracima, tako možemo donijeti negativnu odluku poput Heroda. Naposljetku, u svakom od nas postoji Herod koji želi biti kralj ili kraljica svojeg života.
Preporučujemo:
