Vijesti

Pismo hrvatskim članovima Europskog parlamenta u povodu inicijative European Sunday Alliancea

Hrvatskim članovima Europskog parlamenta poslano je protestno pismo uime Kršćanske adventističke crkve u Republici Hrvatskoj zbog inicijative kojom European Sunday Alliance traži od svih članova Europskog parlamenta zalaganje i potpis za neradnu nedjelju kao zajednički dan tjednog odmora za sve građane Europske unije. U pismu se hrvatske zastupnike moli da ukažu na nedopustiv propust kojim se krše ljudska prava i slobode vjeroispovijedi tvrdnjom da je nedjelja zajednički dan tjednog odmora za sve građane Europe i traženjem da se EU zakonodavstvom osigura poštivanje nedjelje.

OVDJE možete vidjeti dokument European Sunday Alliancea koji će biti podnesen na potpis svim članovima Europskog parlamenta, a u nastavku je pismo koje je poslano na sljedeća imena hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu: Marino Baldini, Biljana Borzan, Zdravka Bušić, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić, Sandra Petrović Jakovina, Tonino Picula, Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Ruža Tomašić, Oleg Valjalo i Nikola Vuljanić. Od njih je zatraženo da se založe za dodatak u tekstu inicijative European Sunday Alliancea kojim bi se dopustilo svim građanima Europske unije da imaju tjedni dan odmora prema svojoj vjeroispovijedi i slobodi savjesti.

 

Prijedlog dopune kampanji European Sunday Alliancea za neradnu nedjelju i dostojanstven rad, uoči Europskih izbora 2014.

 

Sadašnjim i budućim hrvatskim članovima Europskog parlamenta

 

Poštovane zastupnice i zastupnici,

 

Dopustite da Vam istaknemo određene nepravilnosti u inicijativi koju provodi European Sunday Alliance za tjedni dan odmora i dostojanstveno radno vrijeme za građanke i građane diljem Europe.

Zalaganje za prava radnika svakako je vrijedno podrške, ali uočili smo da u dokumentu koji će Vam biti podnesen na potpis, tekst tog prijedloga prijeti određenim društvenim skupinama narušavanjem temeljnih ljudskih prava i sloboda te osnovnih načela demokracije, koja proističu iz Ustava Republike Hrvatske i Ustava ostalih europskih zemalja kao i brojnih međunarodnih Konvencija, Deklaracija i Povelja.

U naslovu dokumenta za koji European Sunday Alliance traži Vaš potpis, ističe se nedjelja kao neradni tjedni dan odmora, a u prvoj točki dokumenta traži se Vaše zalaganje za osiguranje EU-zakonodavstva koje bi poštivalo i promoviralo “zaštitu zajedničkog dana u tjednu predviđenog za odmor za sve EU građane, a koji bi trebao biti nedjelja”.

Ovakav jednostrani stav i prijedlog diskriminira i prilično začuđuje brojne vjernike i društvene skupine koji po svom svjetonazoru ne prihvaćaju nedjelju kao tjedni dan odmora. Smatramo da bi u suvremeno doba civilizacije i demokracije svaka ozbiljnija zakonodavna inicijativa na razini svake države, poglavito Europske zajednice, trebala uzeti u obzir vjerske i druge različitosti i slobode. Ovakvo zakonom predloženo prisilno odmaranje nedjeljom ionako bi imalo brojne iznimke u javnim državnim i društvenim službama koje moraju djelovati i očito imaju riješen način odmaranja svojih djelatnika. Na sličan način može se riješiti djelovanje vjernika i društvenih skupina kojima nedjelja po njihovom vjerskom uvjerenju nije tjedni dan odmora.

Zaprepašćuje stoga inicijativa koja izrijekom tvrdi kako bi za sve građane Europske unije dan odmora trebao biti nedjelja, unatoč Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja kaže: “Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo uključuje slobodu da se promijeni vjeroispovijed ili uvjerenje, i slobodu da se pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje bogoslužjem, poučavanjem, praktičnim vršenjem i obredima.” (članak 9.1)

Potaknuti prije svega brigom o temeljnim slobodama i pravima čovjeka te zaštiti ustavnih načela, ističemo sljedeće:

1. Podupiremo nastojanje da se svakome osigura Ustavom i zakonom zajamčeno pravo na tjedni odmor, kao i dostojanstveno radno vrijeme. “Svaki zaposlenik ima pravo na tjedni odmor.” (Ustav Republike Hrvatske, članak 55.) U ovom članku se s razlogom ne ističe koji to treba biti dan, zbog slobode vjeroispovijedi i zbog drugih razloga.

2. Nije za sve građane Europske unije nedjelja zajednički dan u tjednu predviđen za odmor. “Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi…” (Ustav Republike Hrvatske, članak 40.) Neke vjerske zajednice dan tjednog odmora imaju u petak, a neke u subotu.

3. Građani koji po svom vjerskom uvjerenju ne prihvaćaju nedjelju kao tjedni dan odmora (muslimani, židovi, adventisti) ovakvim prijedlogom zakona bili bi dovedeni u neravnopravan položaj u svom radu i poslovanju, ukoliko bi bili prisiljeni imati dva dana tjednog odmora, jedan zbog osobnih vjerskih uvjerenja (što im je Ustavom zajamčeno i zakonima dopušteno),  i nedjelju koja bi im se novim zakonom nametnula. “Građani Republike Hrvatske imaju sva prava i slobode, neovisno o… vjeri… Svi su pred zakonom jednaki.” (Ustav Republike Hrvatske, članak 14.) “Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta.” (Zakon o radu Republike Hrvatske; članak 5, stavak 4.)

4. Podupiremo ustavno načelo odvojenosti vjerskih zajednica od države. “Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države.” (Ustav Republike Hrvatske, članak 41.) Veće vjerske zajednice ne bi trebale nametati manjim vjerskim zajednicama svoja vjerska uvjerenja preko državnih zakonodavstava.

Na osnovi navedenog zaključujemo:

–       Zakonska zabrana rada nedjeljom kršila bi ustavna prava i načela prema kojima su vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od države. Također bi se oduzelo pravo izbora tjednog odmora u skladu sa savješću i vjeroispovijedi.

–       Pravo na tjedni odmor trebalo bi jamčiti svakom zaposleniku, na način da u skladu s pravom na slobodu vjeroispovijedi može svoj vjerski blagdan (petak, subotu ili nedjelju) uskladiti s tjednim odmorom.

–       Pravo na tjedni odmor je temeljno ljudsko pravo, a zabrana rada nedjeljom bila bi diskriminacija onih vjernika koji prema svom uvjerenju imaju dan odmora u petak ili subotu te bi bili dovedeni u neravnopravan položaj ukoliko ne bi mogli raditi u nedjelju.

Vjerujemo da su u ovim temeljnim točkama ljudskih prava i sloboda Ustavi ostalih europskih zemalja slični Ustavu Republike Hrvatske. Također, ova ljudska prava i slobode u svojim člancima nalažu i brojne međunarodne Konvencije, Povelje i Deklaracije, kao što su:           Opća deklaracija o ljudskim pravima, usvojena i proglašena na Općoj skupštini UN-a rezolucijom br. 217/III, 10. prosinca 1948.; Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Rim, 4. studenoga 1950.; Završni akt OESS-a, Helsinski 1975.; Deklaracija o ukidanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjere i uvjerenja (rezolucija broj 36/55), 25. studenoga 1981.; Pariška povelja za novu Europu, usvojena na Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji, Pariz, 21. studenoga 1990.; Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama, usvojena i proglašena na 47. zasjedanju Opće skupštine UN-a, 18. prosinca 1992. (rezolucija broj 47/135).

Također vjerujemo da Vi, kao naš hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, ne biste dopustili da se u Hrvatskoj provodi bilo kakav zakon koji bi bio protivan Ustavu Republike Hrvatske. Podsjećamo i da je Vlada Republike Hrvatske sklopila Ugovor s Kršćanskom adventističkom crkvom, 4. srpnja 2003. godine (NN 196/2003.), kojim se u čl. 22. vjernicima te vjerske zajednice izrijekom priznaje pravo na subotu kao tjedni dan odmora.

Biblija, čija su moralna načela i dalje temelj zakonodavstvima i normama suvremenog društva, na koju kršćanski svijet polaže ruku obećavajući da će govoriti istinu, u svom nauku ističe subotu kao dan odmora. Taj dan odmora nije bio dan samo za etničkog Židova, već za svakog čovjeka. Svetkovali su ga Isus, apostoli i vjernici ranokršćanske Crkve, u kojoj su bili pripadnici mnogih različitih naroda. Iako je zbog određenih razloga većina kršćana u povijesti prihvatila promjenu dana kojeg svetkuju, još uvijek postoje kršćanske Crkve i milijuni kršćana koji štuju izvorni dan odmora prema biblijskom i apostolskom nauku.

Hoćemo li, u doba ljudskih prava i sloboda koje jamče mnogi Ustavi, Konvencije, Deklaracije i Povelje, prisiljavati takve pojedince i zajednice na vjersku praksu koja nije po njihovom izboru i uvjerenju? Tu su svakako i židovi, koji također svetkuju subotu, i muslimani, koji po svom uvjerenju svetkuju petak, te se čini neshvatljivim i neprihvatljivim ignoriranje i ne spominjanje prava i sloboda tih društvenih skupina. “Uživanje prava i sloboda koje su priznate u ovoj Konvenciji osigurat će se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili druga okolnost.” (Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, članak 14.1)

Demokracija društva očituje se u poštivanju prava i sloboda svih, a ponajprije manjih društvenih skupina, te se nadamo da suvremena Europa neće ukinuti ova civilizacijska i demokratska načela koja je sama propisala.

Stoga Vas molimo da ukažete na propust u inicijativi European Sunday Alliancea i založite se za dodatak u njihovom tekstu, koji bi dopustio ljudima da imaju tjedni dan odmora prema svojoj vjeroispovijedi i slobodi savjesti.

Zahvaljujemo na Vašem zastupanju i srdačno Vas pozdravljamo, uz želje za Vaš uspješan rad!

 

Linkovi

http://www.europeansundayalliance.eu/site/euelections2014thepledge
http://www.europeansundayalliance.eu/site/whoweare/article/75.html
http://www.europeansundayalliance.eu/site/sundayconference2014
http://assembly2013.ceceurope.org/index.php?id=1173

Darko Kovačević, voditelj Odjela komunikacija i odnosa s javnošću Kršćanske adventističke crkve u Republici Hrvatskoj