“U ono vrijeme reče Isus: ‘Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Dobro, Oče, jer je tebi tako bilo milo. Sve mi je predao Otac moj. Nitko ne pozna Sina nego Otac, i nitko ne pozna Oca nego Sin i onaj komu Sin htjedne objaviti.’” (Matej 11,25-27)
“U ono vrijeme.”
Vremena su se mijenjala. Moćnici ovog svijeta zatočili su Ivana Krstitelja, a oni koji su posjedovali mudrost u filozofiji i teologiji onoga vremena odbacivali su i Gospodina Isusa i Njegov nauk. Zato je On naglasio činjenicu da Ga najbolje razumiju slabi, jednostavni ljudi. U cijelom evanđeoskom izvještaju otkrivamo da su siromasi, grešnici, carinici, bludnice i običan puk najspremnije odgovarali na Njegov poziv. S druge strane, učeni znalci, govoreći o Njegovom radu, tvrdili su da ono što On čini nije u skladu s njihovim složenim teorijama.
Iako je točno da, uopćeno gledano, obrazovani nisu bili od koristi Isusu dok su Ga ponizni srdačno primali, trebamo paziti kakve zaključke donosimo na osnovi tih činjenica.
William Barclay piše: “Daleko od toga da je On osuđivao intelektualnu moć; ono što je On osuđivao bila je intelektualna oholost. … ‘Srce je prijestolje Evanđelja, a ne glava.’ Nije mudrost ta koja odbacuje, već oholost. Nije glupost ta koja priznaje, već poniznost. Isus ne povezuje neznanje i vjeru. »Čovjek može biti mudar kao Salomon, ali ako ne posjeduje jednostavnost, povjerenje i nevinost dječjeg srca, on je sâm sebe odbacio.”
Ako istinski želite upoznati Oca, gledajte na Isusa i slušajte Ga, jer “nitko ne pozna Oca nego Sin”. Poslanica Hebrejima iskazuje to malo drugačije kada kaže da nam je “Bog koji je nekoć u mnogo navrata i na mnogo načina govorio ocima po prorocima, na kraju, to jest u ovo vrijeme, govorio po Sinu. … Sin, koji je odsjev njegova sjaja i otisak njegove biti …” (Hebrejima 1,1-3)
“Usmjerite pogled na Isusa” Njegova je poruka, kao i cijelog Novog zavjeta. Druga znanja su korisna u životu i neka od njih mogu nam pomoći da još potpunije spoznamo Isusovu slavu. Međutim, temeljno znanje postaje okvir u kojem sva druga znanja imaju smisla.
Preporučujemo:
