U organizaciji Centra za demokraciju i pravo Mike Tripala, 17. travnja 2013., u Velikoj vijećnici Rektorata Sveučilišta u Zagrebu održan je susret predstavnika vjerskih zajednica koje djeluju na području Grada Zagreba pod naslovom: “Vjerska prava i slobode — Promicanje ekumenskog dijaloga i međukonfesionalne suradnje na području grada Zagreba”.
Razgovaralo se o pridonosu koji vjerske zajednice — na temelju međuvjerskog dijaloga i suradnje — mogu dati izgradnji mira, pomirenja, tolerancije i suživota ne samo u Gradu Zagrebu, nego i na području cijele Republike Hrvatske.
Skup je otvorio Goran Radman, predsjednik Upravnog odbora Centra za demokraciju i pravo Mike Tripala. Riječ je na početku dao predsjedniku Republike Hrvatske dr. sc. Ivi Josipoviću, koji se obratio nazočnima uvodnim govorom u kojem je istaknuo kako je za demokraciju važno postojanje slobode da se vjeruje, da se različito vjeruje i da se ne vjeruje.
Moderatori skupa, dr. sc. Ankica Marinović i dr. sc. Ivan Markešić, govorili su o istraživanju malih vjerskih zajednica koje se odvijalo u zadnjih 25 godina i pokazalo da su male vjerske zajednice pridonosile izgradnji demokracije te da su izišle iz “razdoblja šutnje” djelovanjem u društvu. Naglasili su tom prilikom rad humanitarnih organizacija, između ostalih i ADRA-e. Istaknuli su vjerska prava i slobode koje postoje u obrazovnom području, u školama i na fakultetima gdje predaju profesori različitih konfesija i to se ne smatra zaprekama. Postavljena su pitanja kao što su: Koji su problemi vjerskih zajednica? Je li prisutna jednakopravnost, jamči li to zakon i provodi li se to? Zaključeno je da dio vjerskih zajednica zakon diskriminira, ali je rečeno da se priprema izmjena Zakona o vjerskom zajednicama.
Nakon toga predstavnici vjerskih zajednica imali su priliku izreći svoja stajališta o:
- promicanju općega dobra i stvaranju uvjeta za demokratizaciju društva,
- poštivanju vjerskih sloboda u svakodnevnoj praksi,
- (ne)postojanju Ustavom zajamčene slobode vjeroispovijesti i (ne)poštivanju vjerskih sloboda,
- (ne)mogućnostima slobodnog prakticiranja vjere,
- (ne)mogućnostima pristupa svih predstavnika vjerskih zajednica bolnicama i zatvorima u svrhu pružanja pastoralne skrbi,
- (ne)mogućnostima pristupa vojnim i policijskim strukturama,
- (ne)mogućnostima održavanja konfesionalnog vjeronauka u predškolskim, osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama,
- povratu nacionalizirane i konfiscirane imovine tijekom socijalističke vladavine, kako u Republici Hrvatskoj tako i na području Grada Zagreba,
- obnovi u ratu porušenih vjerskih objekata i drugih kulturnih spomenika,
- pristupu medijima – radiju, televiziji …
- i o drugim temama iz djelokruga koji se tiče vjerskih zajednica, kao što su primjerice Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, Zakon o zdravstvenom odgoju i tako dalje.
Skupu su se zatim redom obratili Peter Kuzmič, predstavnik Evanđeoske pentekostne crkve, koji je istaknuo potrebu za otvorenim dijalogom i naglasio postojanje “represivne tolerancije” koja, unatoč slobodi, ignorira i marginalizira manje vjerske zajednice; Žarko Andričević, predstavnik Budističke zajednice koji se također zalagao za religijski pluralizam u kojem nitko ne treba smatrati svoju religiju najboljom; Mario Dučić, predstavnik Crkve cjelovitog Evanđelja koji je rekao da postoje vjerske zajednice koje nisu sklopile ugovor s Republikom Hrvatskom te nemaju Ustavom zajamčena prava; Nermin Botonjić, predstavnik Islamske zajednice koji je istaknuo vjeru kao snagu koja oplemenjuje, ali je osudio vjersko nasilje i netoleranciju; Željko Tanjić, predstavnik Katoličke crkve koji je, govoreći o kontekstualizaciji i svemu što je hrvatsko društvo prošlo zadnjih dvadesetak godina, naglasio da još dobro surađujemo te da ljudi traže putove pomirenja, suživota i praštanja, ali je istaknuo da se u razgovorima o međukonfesionalnoj suradnji često zaboravlja činjenica da se misioniranje manjih vjerskih zajednica vrši među katoličkim vjernicima; Luciano Moše Prelević, predstavnik Židovske zajednice, koji je naglasio premalu zainteresiranost medija za manje vjerske zajednice, a govoreći o biblijskom načelu “ljubi bližnjega svojega” spomenuo je kako se hebrejski jezik u tom retku ne služi akuzativom već dativom te bi ovaj biblijski redak mogao glasiti “ljubi prema bližnjemu svome” i time istaknuo aktivnu službu i ljubav koju trebamo imati jedni prema drugima što bi poboljšalo suradnju; Dragutin Matak, predstavnik Kršćanske adventističke crkve, koji je govorio o načelu obzirnosti kojeg je također crpio iz biblijskog primjera nejedenja mesa žrtvovanog idolima u Poslanici Korinćanima te je naglasio da je obzirnost preduvjet našeg suživota i suradnje jer znanje nadima, a ljubav izgrađuje; Željko Mraz, predstavnik Saveza baptističkih crkava, koji je naglasio da smo svi pozvani u proces učenja o religijskom pluralizmu i međusobnoj suradnji, istaknuvši zajedničke glazbene projekte i nastupe u kojima te vrijednosti mogu izgrađivati posebno mladi; Slobodan Lalić, predstavnik Srpske pravoslavne crkve, koji je izrazio zadovoljstvo zbog mogućnosti vjeroispovijedanja koje njihovi vjernici imaju u Pravoslavnoj crkvi u središtu grada na Cvjetnom trgu, ali je govorio i o neriješenim pitanjima mnogih nekretnina Pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj; Mladen Jovanović, predstavnik Kristove crkve, koji je istaknuo postojanje zajedničkih projekata kao što su Dan reformacije, Dan duhovnog pjesništva, koncerti, zajednička raspodjela humanitarne pomoći, Biblijski institut i slično, i naglasio načelo “Nema slobode bez vjerske slobode”, ali je zamjerio što se često manipulira brojkama i na taj način klasificira vjerske zajednice; Branimir Bučanović, predstavnik Reformirane kršćanske kalvinske crkve, koji je govorio o protestantskoj radnoj etici utemeljenoj na biblijskim načelima pobožnosti koja uvelike pridonosi izgradnji i suživotu u društvu; Damir Boras, predstavnik Starokatoličke crkve, koji je istaknuo ulogu žene u crkvi i društvu te naglasio navješćivanje Evanđelja koje briše sve podjele u društvu; Marinko Šoša, predstavnik Novoapostolske crkve, koji je naglasio ljubav kao izvorni Kristov nauk koji može riješiti sve prepreke, ali je i naglasio kako njegova crkva nije potpisnica ugovora s vjerskim zajednicama i nema nikakvu pomoć od države te je pozvao sve da se također oslone na vlastite izvore; i na koncu Ivan Šiber, stručnjak za političku psihologiju, koji se založio za prava nevjernika — ateista, a govoreći o agnosticima istaknuo je kako je to samo “komformistički bijeg” od ateizma.
Moderatorica skupa dr. sc. Ankica Marinović, koja je ujedno i savjetnica predsjednika Republike Ive Josipovića za odnose s vjerskim zajednicama, zatvorila je ovu konferenciju riječima zahvale svim sudionicima, ne skrivajući žaljenje što se unatoč pozivu nije pojavio nitko od predstavnika Vlade iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva pravosuđa i Komisije za odnose s vjerskim zajednicama. Zajednički je zaključeno da se ovakvi skupovi trebaju održavati češće i imati više prostora za raspravu i dijalog.
Na temelju održanog susreta planira se izraditi policy paper u obliku brošure, koji bi sadržavao temeljne naglaske tog međukonfesionalnog susreta, osobito one koji se tiču praktičnih aspekata zajedničke suradnje na svim razinama života u Gradu Zagrebu, s apostrofiranjem dobrih i loših primjera. Policy paper mogao bi se koristiti na seminarima nastavnika etike i vjeronauka i u srednjoškolskoj nastavi kao gradivo u nastavnim jedinicama koje se bave multikulturalnošću i multikonfesionalnošću kao značajkama hrvatskog društva.
Kršćansku adventističku crkvu i Udrugu za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj predstavljali su dr. sc. Dragutin Matak, čiji govor u cijelosti možete pročitati ovdje, i Darko Kovačević, tajnik za komunikacije Jadranske unije konferencija.
Darko Kovačević
