“Da, milošću ste spašeni — po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Božji! To ne dolazi od djelâ, da se tko ne bi hvalisao.” (Efežanima 2,8.9)
Spasenje je dar, a ipak se mora kupovati i prodavati. Na tržištu kojim upravlja božanska milost, dragocjeno zrno bisera prikazano je kao vrijednost koja se kupuje bez novca i bez cijene. Na tom tržištu svi mogu nabaviti nebeska dobra. Riznica dragulja istine otvorena je svima. Gospodin izjavljuje: “Gle, otvorio sam pred tobom vrata kojih nitko ne može zatvoriti.” Nikakav mač ne čuva prolaz kroz ta vrata. Glasovi iznutra i na vratima govore: “Dođi!” Spasiteljev glas ozbiljno i s ljubavlju nas poziva: “Savjetujem ti da od mene kupiš u vatri žeženog zlata, da se obogatiš.” (Otkrivenje 3,8.18)
Kristovo evanđelje blagoslov je koji svi mogu imati. Najsiromašniji su kao i najbogatiji sposobni da kupe spasenje; jer nikakva količina zemaljskih dobara ne može ga platiti. Ono se stječe dragovoljnom poslušnošću, predajući sebe Kristu, postajući Njegovo otkupljeno vlasništvo. Obrazovanje, čak i ono najvišeg stupnja, ne može samo po sebi približiti čovjeka Bogu. Farizeji su uživali sve zemaljske i duhovne prednosti i govorili, puni hvalisave oholosti: “Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo; ništa mi ne treba” — a ipak su bili “nesretni, i bijedni, i siromašni, i slijepi, i goli” (Otkrivenje 3,17).
Mi ne možemo zaraditi spasenje, ali ga moramo tražiti onoliko željno i ustrajno kao da se moramo odreći svega na svijetu da bismo ga dobili. … On zahtijeva da se odreknemo svojih grijeha. (Isusove usporedbe, str. 74,75)