Treći odgovor Isusu

28. 01. 2022.

“Kad to ču kralj Herod, uplaši se, a s njim i sav Jeruzalem. Sazva sve glavare svećeničke i narodne književnike, te se u njih uze propitkivati gdje se ima roditi Krist. ‘U Betlehemu judejskom — odgovoriše mu — jer je ovako pisao prorok.’” (Matej 2,3-5)

Postoji treći odgovor koji možemo dati Isusu u okviru događaja s mudracima u 2. poglavlju Evanđelja po Mateju — odgovor židovskih vođa. Matej kaže da se “sav Jeruzalem” “uplaši” zbog dolaska mudraca i njihovih izjava i pitanja u vezi s rođenjem “kralja židovskog”. Vjerski vođe shvatili su značenje poruke mudraca i mogli su potvrditi činjenicu da će prema Miheju 5,2 Mesija biti rođen u Betlehemu. Poznavali su Bibliju i njezina mesijanska proročanstva. Neznanje nije bilo jedan od njihovih nedostataka.

Međutim, velika tragedija izvještaja o mudracima sastoji se u tome što su židovski vođe bili vidno uznemireni zbog straha što Herod može učiniti, a ne zbog mogućeg Mesijinog dolaska. Matej bilježi da su oni prema Kristu zauzeli potpuno ravnodušan stav. Nisu otputovali u Betlehem iako je samo trinaest kilometara udaljen od Jeruzalema; nisu posvjedočili o Herodovom strahu i mržnji i nisu pokazali zanimanje prema klanjanju mudraca. Jednostavno su bili ravnodušni.

Prema tome, u izvještaju o mudracima Matej prikazuje tri moguća odnosa prema Isusu: nasilno odbacivanje, štovanje i ravnodušnost. Te mogućnosti nisu nestale u 2. poglavlju Evanđelja po Mateju. Naprotiv, pitanje kako se postaviti prema Isusu tema je svih četiriju evanđelja. Isusov dolazak uvijek dijeli ljude i izaziva sukob. Suočeni s Njegovim životom, naukom i tvrdnjama, svatko od nas mora odgovoriti u obliku 1) hvale i dobrodošlice, 2) mržnje i protivljenja ili 3) hladne ravnodušnosti. Jedan od paradoksa dolaska Kneza mironosnog jest da su Njegove tvrdnje nastavile dijeliti ljude u ove kategorije dok se velika borba između Krista i Sotone odvija u životu pojedinaca širom svijeta, u svakom naraštaju. Ova pitanja trebamo ozbiljno shvatiti. Uostalom, iskustvo židovskih vođa pokazuje da biti vjernik ili čak vođa ne znači imati ispravan odnos s Bogom. On svakome od nas daje slobodu da činimo što želimo s “kraljem židovskim”.

 

Preporučujemo: