Zadovoljno srce je dobar lijek

12. 02. 2014.

““Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.”“ (Izreke 17,22)

Odnos koji postoji između uma i tijela veoma je blizak. Kad jedno od njih strada drugo suosjeća. Stanje uma utječe na zdravlje u daleko većem stupnju nego što mnogi misle. Mnoge bolesti od kojih ljudi pate nastaju kao posljedica umne iscrpljenosti. Žalost, strahovanje, nezadovoljstvo, grižnja savjesti, krivnja i nepovjerenje vode do sloma životne snage i otvaraju vrata propadanju i smrti.
Bolest katkad nastaje, a često se uvelike pogoršava umišljanjem. Mnogi koji bi mogli biti zdravi — kad bi samo tako mislili — doživotni su invalidi. …
Odvažnost, nada, vjera, sućut i ljubav donose zdravlje i produžuju život. Zadovoljno srce i veseo duh zdravlje su tijelu i snaga duši. (Put u bolji život, str. 149)
Zahvalnost, radost, dobročinstvo i povjerenje u Božju ljubav i brigu najbolji su čuvari zdravlja. (Put u bolji život, str. 175)
Snaga volje i važnost vladanja sobom presudne su u naporima za čuvanje i vraćanje zdravlja; negativan je i čak razoran utjecaj gnjeva, nezadovoljstva, sebičnosti ili pokvarenosti; s druge strane, čudesna je životvorna snaga koja se krije u vedrini, nesebičnosti, zahvalnosti.
U Pismu se spominje jedna fiziološka istina o kojoj trebamo razmisliti: ““Veselo je srce izvrstan lijek.”“ (Odgoj, str. 177)
Istinska kršćanska načela otvaraju pred svima izvor neprocjenjive sreće. (CH 28)
Trebamo poticati vedro, smireno raspoloženje, nadahnuto nadom, jer naše zdravlje ovisi o tome. (3T, 13)