Sotona je sa svojim prijevarama počeo još u Edenu. Evi je rekao: „Ne, nećete umrijeti!“ (Postanak 3,4) Bilo je to prvo Sotonino predavanje o besmrtnosti duše. Tu je zabludu pronosio od tada do danas i činit će to sve dok ne zarobi Božju djecu. Pokazani su mi Adam i Eva u Edenu. Zajedno su uzeli plod sa zabranjenog drveta. Tada je postavljen plameni mač da čuva pristup drvetu života, a oni su izvedeni iz vrta kako ne bi uzimali s njega i postali besmrtni grešnici. Plod s toga drveta služio je da se održava besmrtnost. Čula sam anđela kako pita: „Tko je od Adamovog potomstva izbjegao plameni mač i uzeo od drveta života?“ Zatim sam čula kako drugi anđeo odgovara: „Nitko od Adamova roda nije izbjegao plameni mač niti jeo s drveta života. Stoga nema nijednog besmrtnog grešnika.“ Duša koja zgriješi treba umrijeti vječnom smrću, smrću nakon koje nema nikakve nade u uskrsnuće. Tada će srdžba Božja biti utišana.
Čudila sam se da je Sotona uspio toliko uspješno uvjeriti ljude da Božje riječi „Duša, koja griješi, ona će poginuti“ (Ezekiel 18,4 – Šarić) znače da duša koja griješi neće umrijeti, nego će vječno živjeti u patnji. Anđeo je rekao: „Život je život, bilo u patnji ili sreći. U smrti nema patnje, nema radosti, nema mržnje.“
Sotona je svojim anđelima rekao da ulože poseban napor da rašire laž izrečenu Evi u Edenu: „Ne, nećete umrijeti!“ (Postanak 3,4) A kad su ljudi prihvatili laž i kad su navedeni da povjeruju da je čovjek besmrtan, Sotona ih je doveo do uvjerenja da će grešnik živjeti u vječnoj bijedi. Tako je pripremljen put da Sotona preko svojih predstavnika ljudima prikaže Boga kao osvetoljubivog tiranina koji one koji Mu se ne sviđaju baca u pakao da bi zauvijek osjećali Njegov gnjev, a dok oni trpe neizrecivu bol i grče se u vječnom ognju, On zadovoljno gleda dolje na one koji se muče. Sotona je znao da ako ljudi prihvate taj pogrešan nauk, mnogi će zamrziti Boga umjesto da Ga vole i obožavaju; mnogi će zaključiti da prijetnje iz Božje riječi neće biti doslovno ispunjene jer bi bilo protivno Njegovu karakteru dobrote i ljubavi da ljude koje je stvorio baci u vječne muke.
Druga krajnost u koju Sotona navodi ljude jest da potpuno previde Božju pravdu i prijetnje Njegove riječi i da Ga shvate kao Biće prepuno milosrđa koje neće dopustiti da se itko izgubi, nego će na kraju svi, i sveti i grešnici, biti spašeni i u Njegovom kraljevstvu.
Općeprihvaćena zabluda o besmrtnosti duše i beskrajnim patnjama omogućuje Sotoni da ovlada drugom skupinom ljudi i navede ih na to da Bibliju smatraju nenadahnutom knjigom. Oni smatraju da ona poučava o mnogočemu dobrome, ali ne mogu se osloniti na nju i voljeti je jer ona uči i objavljuje nauk o vječnoj patnji.
Sljedeću skupinu ljudi Sotona odvodi dalje, da čak poriču postojanje Boga. Oni ne mogu vidjeti dosljednost u Božjem karakteru opisanom u Bibliji ako će On velikom dijelu čovječanstva nanijeti užasne patnje, za svu vječnost. Stoga oni odbacuju Bibliju i njezinog Autora i smatraju smrt vječnim snom.
Ipak, još uvijek postoje oni koji se boje. Takve Sotona kuša ne bi li ih naveo na grijeh, a nakon što zgriješe, stavlja im pred oči da plaća za grijeh nije smrt, nego život u užasnim mukama koje će morati trpjeti cijelu vječnost. Tako pričom o užasu beskonačnog pakla zarobljava umove naivnih i oni na kraju gube razum. Tada Sotona i njegovi anđeli likuju, a nevjernici i ateisti združeno kleveću kršćanstvo. Tvrde da su ova zla prirodna posljedica vjerovanja u Bibliju i njezinog Autora, iako su upravo oni posljedica prihvaćanja popularnog krivovjerja.
Sveto pismo kao zaštita
Vidjela sam da su nebeske vojske prepune ogorčenja zbog ovog drskog Sotoninog djela. Upitala sam zašto se ove obmane moraju trpjeti kad bi moćni Božji anđeli, kad bi im samo bilo naređeno, mogli lako slomiti silu neprijatelja. Tada sam vidjela da Bog zna da će Sotona pokušati na svaki način uništiti čovjeka; stoga je On dao da Njegova riječ bude napisana da se Njegove namjere za čovječanstvo iznesu tako jasno da ni najslabiji ne mora zastraniti. Nakon što je čovjeku dao svoju Riječ, pažljivo ju je sačuvao da je Sotona, njegovi anđeli ili neki njegovi predstavnici ne unište. Dok je druge knjige moguće uništiti, Njegova riječ je besmrtna. A pri kraju vremena, kad se Sotonine zablude umnože, Sveto pismo se mora toliko umnožiti da svi koji žele mogu imati primjerak kako bi se sami mogli naoružati i suprotstaviti prijevarama i Sotoninim lažnim čudima.
Vidjela sam da je Bog posebno čuvao Bibliju. Kad ih je još bilo malo, neki su školovani ljudi u nekim slučajevima mijenjali riječi misleći da je čine jasnijom, a zapravo su učinili tajnovitim ono što je bilo jasno, prilagođavajući je svojim stajalištima izgrađenima na predaji. No vidjela sam da je Božja riječ u cijelosti savršeni lanac gdje je jedan dio vezan na drugi dio i objašnjen njime. Pravi istraživači istine nemaju mogućnost zalutati, ne samo zato što je Božja riječ jasna i jednostavna u objavljivanju puta života, nego zato što se Sveti Duh daje kao vodič u razumijevanju puta života otkrivenog u njoj.
Vidjela sam da Božji anđeli nikada ne upravljaju čovjekovom voljom. Bog stavlja pred čovjeka život i smrt. Izbor je njegov. Mnogi čeznu za životom, ali nastavljaju ići širokim putem. Odabiru pobunu protiv Boga, unatoč Njegovoj velikoj milosti i sućuti i tome što je dao svojega Sina da umre za njih. Oni koji ne odaberu prihvatiti tako skupo plaćeno spasenje moraju biti kažnjeni. No vidjela sam i da ih Bog neće baciti u vatru da beskonačno pate. Kad bi ih doveo u Nebo, u društvo bezgrešnih i svetih, učinio bi ih krajnje nesretnima. Zato će ih On potpuno uništiti, kao da nikada nisu postojali. Time će Njegova pravda biti zadovoljena. On je načinio čovjeka od zemaljskog praha te će neposlušni i nesveti biti vatrom vraćeni u prah. Vidjela sam da Božja dobrota i milost i po ovom pitanju trebaju potaknuti sve ljude da se dive Njegovom karakteru i poklone Njegovom svetom imenu. Nakon što zli budu uništeni i nestanu sa Zemlje, sva nebeska vojska će reći: „Amen!“
Sotona s velikim zadovoljstvom gleda na one koji vjeruju u Kristovo ime, ali su blisko prionuli uz zablude kojih je on tvorac. Njegov je posao još uvijek da izmišlja nove zablude, a njegova moć i vještina u tome neprestano se povećavaju. On svoje predstavnike, papu i svećenike, navodi da uzdižu sami sebe i da potiču ljude da ogorčeno progone i uništavaju one koji ne žele prihvatiti njihove zablude. O, kakvu li su patnju i bol dragocjeni Kristovi sljedbenici morali podnijeti! Anđeli su vodili vjerne zapise o svemu. Sotona i njegovi zli anđeli su anđelima koji su pomagali svetima u muci likujući rekli da će svi biti pobijeni, tako da više neće ostati pravog kršćanina na Zemlji. Vidjela sam da je Božja Crkva tada bila čista. Više nije bilo bojazni da bi čovjek iskvarenog srca pristupio Crkvi, jer je pravi kršćanin koji bi se usudio izjasniti o svojoj vjeri bio u opasnosti da završi na lomači, da ga muče i da bude izložen bilo kojem obliku zlostavljanja koji su Sotona i njegovi anđeli mogli izmisliti.
(tekst je preuzet iz knjige Ellen G. White, “Povijest otkupljenja”, Znaci vremena, 2018., poglavlje 56)