O čemu bismo trebali svjedočiti? I kada?

Jedan pogled na lica bračnog para, i sve je bilo jasno: biblijsko proučavanje nije teklo dobro.

Ljudi su rekli kako na neko neodređeno vrijeme ne bi nastavili s proučavanjima. Mladi biblijski učitelj koji je s njima proučavao bio je razočaran kad su otišli. Okrenuo se prema meni.

“Ne znam što se dogodilo,” rekao je. “Upravo sam s njima proučavao prvo poglavlje Knjige proroka Daniela.”

“Što si proučavao iz tog poglavlja?” upitao sam ga.

“O vrijednostima vegetarijanske prehrane i kako bismo mogli postati deset puta mudriji,” odgovorio je.

Moje srce je skoro stalo. Znao sam točno što se dogodilo. Zbog neiskustva, biblijski je učitelj obrađivao temu koja ne smije biti jedna od prvih biblijskih proučavanja.

Nakon što sam utješio tog mladog učitelja, podijelio sam s njim poglavlje iz Biblije koje je za mene postalo vodičem za moj izbor tema u svjedočenju. Prvo poglavlje Otkrivenja predstavlja osam najživotnijih adventističkih istina po božanski nadahnutom redoslijedu. Proučavanje tog poglavlja pomoći će nam da shvatimo što i kada nešto svjedočiti. Ono nam pomaže da znamo o kojim dijelovima Pisma trebamo govoriti i kako ih podijeliti. Pogledajmo malo pobliže.

1. Sveto pismo

Jedna od prvih tema o kojoj treba govoriti kad se nekom svjedoči je Sveto pismo. Zašto? Zato što ljudi, ako traže istinu, imaju potrebu da budu usmjereni na istinski autoritet. Zapazimo kako prvo poglavlje Otkrivenja usmjerava našu pozornost na Božju riječ.

Otkrivenje 1,1-3:

“Otkrivenje Isusa Krista: njemu ga dade Bog da on pokaže slugama svojim ono što se ima dogoditi ubrzo. I on to označi poslavši svog anđela sluzi svomu Ivanu koji posvjedoči za riječ Božju i za svjedočanstvo Isusa Krista — za sve što vidje. Blago onomu koji čita i onima što slušaju riječi ovog proroštva te čuvaju što je u njem napisano. Jer vrijeme je blizu!”

U ovom tekstu Ivan opisuje kako je primio Riječ i obećanje da će onaj tko sluša i drži proroštvo biti blagoslovljen. Naravno, osoba kojoj se svjedoči ne mora nužno smatrati Bibliju najvećim autoritetom.

Dakle, kako možemo otkriti koji je izvor autoriteta za neku osobu?

Jedan način je promatranje. O čemu osoba govori? Koju vrstu glazbe sluša? Koje knjige čita? Koje filmove gleda? Što piše na društvenim mrežama? Često se o osobi može mnogo otkriti jednostavnim promatranjem.

Uz to, možemo postaviti pitanja koja nam pomažu u otkrivanju izvora autoriteta za tu osobu:

  • Koja je Vaša najdraža knjiga i zašto?
  • Koji junak i zašto?
  • Što bi Vaši majka i otac odgovorili kad bih ih upitao to pitanje?
  • Koji je, po Vašem mišljenju, najveći problem u svijetu i kako biste ga riješili kad biste bili u mogućnosti?

Jednom kad shvatite koji je izvor autoriteta za neku osobu, znat ćete voditi razgovor u smjeru najvećeg autoriteta — Biblije.

Razmislite o tematskim razgovorima i proučavanjima koja bi mogla pomoći u izgradnji povjerenja u Božju riječ:

  • Ako svjedočite nekome tko je zainteresiran za znanost, možete razmatrati Bibliju kao knjigu koja (prema New England Journal of Medicine) sadrži neke od najstarijih znanstvenih otkrića (Daniel 1).
  • Proučavanja kako biblijska arheologija potkrepljuje istinitost različitih događaja iz Biblije mogu biti itekako vrijedna, posebice ako osoba postavlja pitanja o valjanosti Biblije u cjelini.
  • Neka dobra knjiga o važnosti Biblije može pomoći u izgradnji povjerenja u Božju riječ. Na hrvatskom jeziku imamo izvrsnu knjigu Bryana Balla, Možemo li još uvijek vjerovati Bibliji? Je li to doista bitno?
  • Ako se netko zanima za povijest, preporučljivo je proučavanje drugog poglavlja Knjige proroka Daniela.
  • Upamtite da je najmoćnije svjedočanstvo u prilog Biblije tvoje osobno iskustvo kako je Bog promijenio tvoj život.
  • Imaj uza se svoju Bibliju kad putuješ ili kad radiš. To može biti značajan poticaj za započinjanje razgovora o Božjoj riječi.

Biblijski redci o Božjoj riječi

  • 2. Petrova 1,21; 2. Timoteju 3,16 — Nadahnuta od Boga.
  • Psalam 119,160; 12,6.7 — Istinita i pouzdana.
  • Matej 24,35 — Božja riječ je vječna.
  • Rimljanima 15,4 — Ona daje nadu i mudrost.
  • Ivan 5,39 — Ona svjedoči o Isusu (Stari i Novi zavjet).
  • Ivan 16,13 — Sveti Duh nam pomaže da razumijemo Božju riječ.
  • 1. Korinćanima 2,13; Izaija 28,9.10 — Učimo razmatranjem duhovnih stvari.
  • Ivan 7,17; 17,17 — Ako se otvorimo, Sveti Duh će nas učiti i posvetiti svojom Riječju.

 

2. Spasenje

Najvažnija poruka Biblije je Božji plan spasenja.

Otkrivenje 1,5.6:

“… I od Isusa Krista, Svjedoka vjernoga, Prvorođenca od mrtvih, Vladara nad kraljevima zemaljskim. Njemu koji nas ljubi, koji nas krvlju svojom otkupi od naših grijeha, te nas učini kraljevstvom, svećenicima Bogu i Ocu svojemu: Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen!”

Ovi redci govore da nas Bog ljubi i da “nas krvlju svojom otkupi od naših grijeha”. Zašto je to učinio? Ne samo zbog toga što “je plaća grijeha smrt” (Rimljanima 6,23), nego i zato što On želi biti s nama (Ivan 17,24), ne u općem nego u stvarnom osobnom smislu. Ellen G. White kaže: “Naš Otkupitelj žeđa za tim da Ga upoznamo. On je gladan sućuti i ljubavi od onih koje je otkupio svojom krvlju.” (Isusov život, 141) Često razmišljamo o tome koliko mi želimo biti s Bogom, ali Njegova želja da bude s nama je daleko veća. “On poznaje svakog pojedinca po imenu i On se brine za svakoga od njih kao da na Zemlji nema nikoga drugog za koga je On dao svojeg ljubljenog Sina.” (Služba liječenja, 140) Vidio sam muškarce i žene kako plaču kad shvate ovu divnu istinu.

Svaka osoba koju sretnemo ima potrebu da bude od nečega spašena. Na raspolaganju su nam mnogi načini da pod Božjim vodstvom pomognemo ljudima da razumiju dar spasenja.

a) Zdravlje

Kad netko postaje bolestan, ima problema s nekom ovisnošću ili se suoči sa smrću, njegova je najdublja želja da se spasi. Zanimljivo, jedna od grčkih riječi za spasenje (sozo) uključuje pojam o ozdravljenju. Ukoliko nekome možemo pomoći da mu se zaustavi pogoršanje zdravlja, ili da čak počinje ozdravljati, doživjet će plan spasenja u samom začetku (in embryo).

Često sam, dok sam razgovarao s nekim tko je imao neku fizičku potrebu, upotrijebio neke slike sa svojeg laptopa koje su s tim u vezi. Ovisnosti, visoki krvni tlak, šećerna bolest i depresija povezani su s ljudskom potrebom za spasenjem.

b) Biblija o spasenju

Za mnoge je najbolji pristup jednostavno čitati biblijske događaje o spasenju. Često ohrabrujem ljude da čitaju Evanđelje po Marku i onda ih upitam tri pitanja:

  • Što je Isus govorio za sebe da On jest?
  • Što je Isus činio?
  • Biste li voljeli imati sastanak s nekim tko je kao Isus? Zašto? Zašto ne?
Zadivljen sam nevjerojatnom snagom jednostavnog čitanja o Kristu, posebno o Njegovim posljednjim satima. Taj događaj zaokuplja ljude.

Nedavno sam se susreo s čovjekom koji nikad nije čitao Sveto pismo niti išao u crkvu. Bio je vrlo uspješan u bankarskim poslovima, ali je izgubio takav položaj zbog zavisti suradnika. Zbog toga je počeo sumnjati i u smisao života. Upitao me je: “Zbog čega ste vi kršćanin?”

Umjesto da mu odmah odgovorim na pitanje, predložio sam mu da čita Evanđelje po Marku i pokuša si odgovoriti na tri pitanja. Nakon nekoliko sati čitanja i uzimanja bilježaka o tim pitanjima, došao je k meni rekavši: “Ovaj momak Isus je nevjerojatan! Volio bih kad bih se mogao sresti s nekim kao što je On.”

“Možete”, rekao sam mu. Objasnio sam mu kako netko može prihvatiti Krista (Ivan 1,12), kako sam to ja učinio (moje svjedočanstvo) i kako je On promijenio moj život.

Što možemo učiniti ako netko ne može čitati? Za takve osobe sam iz Adventističke knjižare posuđivao zvučnu snimku prepričanih biblijskih događaja (My Bible Friends). Iskusio sam da Bog koristi ova jednostavna pomagala kako bi u ljudima probudio vjeru. Vidio sam čak i to kako je Bog doslovno pomogao nekim ljudima da nauče čitati.

c) Glazba

Drugi način da nekoga uvedemo u poruku o spasenju je glazba. Ne tako davno bio sam savjetnik jednom ateistu koji je imao problema s depresijom. Činio se potpuno zatvorenim za bilo kakvu raspravu o vjerskim temama. Ipak, sve se to promijenilo kad smo u skupini onih koji su došli na savjetovanje pjevali božićne pjesme.

Na kraju je taj čovjek rekao: “Ne znam kako da to kažem, ali nešto se u meni promijenilo otkako smo pjevali te pjesme. Stvarno bih želio vjerovati…”

Tada se otvorio i počeo govoriti o tome što ga je odvelo od vjere. Zapravo, naslušao se dezinformacija. Mi smo ga tek tada mogli usmjeriti na ispravne informacije iz Božje riječi. Pročitao je Evanđelje po Marku i povjerovao. Tjelesno, duševno i duhovno je ozdravio — a sve je počelo s božićnim pjesmama.

d) Osobno svjedočanstvo

Nikad nemoj zaboraviti ispričati što je Krist učinio za tebe! (Pogledaj odlomak u prvom poglavlju Ispričaj svoje iskustvo.)

Biblijski redci koji vode ljude kroz plan spasenja

  • 1. Ivanova 4,8.9 — Bog nas ljubi i želi da vječno živimo.
  • Postanak 1,27.28 — Bog nas je stvorio sličnima Njemu kako bismo imali komunikaciju s Njim.
  • Postanak 3,8-10 — Grijeh je razorio to prijateljstvo.
  • Rimljanima 3,23; 6,23 — Svatko je zgriješio i umrijet će ako mu Bog ne pomogne.
  • Rimljanima 5,18.19 — Adam je donio smrt, a Drugi Adam (Isus) je donio život.
  • Galaćanima 3,13; Hebrejima 2,8.9; 2. Korinćanima 5,21 — Isus je iskusio naše nevolje.
  • 1. Ivanova 1,9; Djela 3,19 — Ako priznamo i pokajemo se, Bog nam oprašta grijehe.
  • Rimljanima 8,1; Efežanima 2,8 — Prihvaćanjem Krista više nismo osuđeni.
  • Ivan 1,12 — Kad primimo Krista, postajemo sinovi i kćeri Božje.
  • 1. Ivanova 5,11-13 — Dobivamo vječni život.
  • Ivan 3,16.17 — Imamo vječni život i dar spasenja.

 

3. Drugi Kristov dolazak

Nakon što smo razmatrali autoritet Svetog pisma i Božji čudesni plan spasenja, prelazimo na drugi Kristov dolazak. Kristov dolazak ushićuje one koji Ga znaju.

Otkrivenje 1,7:

“Gle, dolazi s oblacima i gledat će ga svako oko, svi koji su ga proboli, i naricat će nad njim sva plemena zemaljska. Da! Amen.”

Neki procjenjuju da svaki osmi redak Novoga zavjeta govori o Kristovom dolasku. Ljudi koji razumiju Kristovu ljubav najviše se zanimaju za Njegov dolazak. Također, oni koji trpe nevolje imaju jaku želju da Ga vide kako preuzima u svoje ruke ljudsku povijest.

Razgovori koji pokreću temu o drugom dolasku:

a) Koristi trenutne događaje

Ponesi novine ili časopise koji govore o trenutnim događajima. Počni razgovor o nekom događaju kojeg spominje Biblija, a koji se treba dogoditi prije Kristovog dolaska (pogledaj znakove spomenute u Mateju 24, Marku 13 i Luki 21) Postavi pitanje: “Znate li što je nevjerojatno? Mnogi vjeruju da su ti događaji ovdje prorečeni.”

b) Iskoristi stanje u obitelji

Ljudi često spominju neki događaj u obitelji kako bi sve povezali s temom o drugom dolasku. Možda su to rastava, smrt u obitelji, zdravstvene poteškoće vezane uz starenje ili neka druga teška neprilika? Vrlo pažljivo možeš povesti razgovor u smjeru nade u vječnost.

c) Upotrijebi glazbu

Osobno volim “Aleluju” iz Händelovog oratorija Mesija kad je pjeva zbor. Tada pitam ljude: “Što mislite, što ljude tako snažno oduševljava kad zbor pjeva tu pjesmu? Zašto ljudi toliko vole i zanimaju se za Krista o Božiću? Što iz tog događaja posebno volite i zašto? Ako je On stvarno Mesija, biste li voljeli da On ponovno dođe i zašto?”

d) Postavljaj pitanja

Uvjerene kršćane koje zadovoljava status quo često upitam: “Što Isus radi na Nebu? Ako nas ljubi, zašto se već nije vratio?”

Biblijski redci o Kristovom drugom dolasku

  • Ivan 14,1-3 — Isus je obećao da će se vratiti.
  • Djela 1,9-11 — I anđeli su rekli da će On ponovno doći.
  • Psalam 50,3 — David je govorio o Njegovom dolasku.
  • Otkrivenje 1,7 — Kad On bude dolazio, vidjet će Ga svako oko.
  • Matej 24,27 — Bit će kao munja što zasvijetli od istoka do zapada.
  • 1. Solunjanima 4,16.17 — Bit će to glasan i čujan događaj.
  • 1. Korinćanima 15,51-54 — Tad će spašeni dobiti dar besmrtnosti.
  • Matej 16,27 — Bit će to slavan događaj.
  • Otkrivenje 19,11-16 — Isus se vraća kao Kralj nad kraljevima.
  • Titu 2,13 — Drugi dolazak je nazvan blaženom nadom.

Ako ljudi zažele doznati više o drugom Kristovom dolasku, ponudite im da čitaju s vama 1. poslanicu Solunjanima. Svako poglavlje završava riječima o drugom dolasku.

4. Subota

Apostol Ivan je bio zatočen zbog svoje vjernosti Božjoj riječi. Njegova svijest o suboti i spoznaja da je to dan Gospodnji (vidi Izlazak 20,10; Matej 12,8; Marko 2,27.28; Luka 6,5) naglašavaju njezinu važnost za kršćane koji vjeruju Bibliji.

Otkrivenje 1,8-10:

“Ja sam Alfa i Omega, govori Gospodin Bog — Onaj koji jest i koji bijaše i koji dolazi, Svevladar. Ja, Ivan, brat vaš i suzajedničar u nevolji, kraljevstvu i postojanosti, u Isusu: bijah na otoku zvanu Patmos radi riječi Božje i svjedočanstva Isusova. Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje.”

Imajmo na umu te zamisli dok svjedočimo o suboti:

a) Dopusti ljudima da te pitaju o suboti

Ako je ispravno shvaćena, subota govori sve o odnosu s Bogom i želji da provedemo vrijeme s Njim upravo tog posebnog dana. Ako čovjek nema odnos s Bogom, subota će imati malu ili nimalu važnost za njega. Počni s izgradnjom odnosa s Bogom!

Primjerice, ja nisam pokrenuo pitanje vjenčanja s mojom budućom suprugom sve dok nisam znao da će ona reći da. To je način kako trebamo postupati i s pitanjem istine o suboti. Izgrađuj prisnu vezu s osobom kojoj svjedočiš sve dok ona sama ne zaželi da joj tu temu objasniš.

b) Reci ljudima o zdravstvenim prednostima subote

Znanstvenici su otkrili da ljudski organizam funkcionira na prirodnom sedmodnevnom ciklusu (circaseptni ritam). Neprestano uzimanje jednog dana odmora svakog tjedna vodi k boljem imunitetu, umnoj bistrini, tjelesnoj snazi i duljem životu. Kad su u prošlosti u nekim zemljama pokušali izmijeniti dužinu tjedna, rezultati su bili porazni za ljudsko zdravlje. Kad s ljudima podijelimo takvo razumijevanje, oni će početi postavljati pitanja kako držati tjedni odmor makar i nisu upoznati koji je to dan tjedna. (Više o tome što o tjednom ritmu kaže znanost: Neil Nedley,  The Lost Art of Thinking, 263—265)

c) Podijeli svjedočanstva

Ispričaj svoja osobna iskustva i iskustva članova tvoje obitelji koji imaju blagoslove zbog svetkovanja subote.

d) Izbjegavaj nadmetanja i dokazivanja o suboti

Nadmetanje dokazima uglavnom izaziva suprotan učinak. Upamti da “sve što nije iz uvjerenja, grijeh je” (Rimljanima 14,23). Ja prekidam dokazivanje obrazlažući to time da bih želio znati zašto to osobu zanima, prije nego odgovorim na pitanja. Jedno od mogućih pitanja je otpilike ovakvo: “Ako Vam na Vaše pitanje dam biblijski odgovor, biste li željeli slijediti Isusa u držanju dana odmora?”

e) Pozovi ljude da ti se pridruže jedne subote

Omogući im da iskuse svetu radost petkom navečer, subotnje bogoslužbene sastanke prijepodne ili subotnje poslijepodne u prirodi.

Biblijski redci o suboti

  • Otkrivenje 14,6.7 — Božji konačni poziv čovječanstvu da obožava Stvoritelja.
  • Efežanima 3,9 — Isus je naš Stvoritelj i zato Ga trebamo obožavati.
  • Izlazak 20,8-11 — Mi obožavamo Boga time što svetkujemo subotu.
  • Postanak 2,1-3 — Bog je posvetio subotu pri stvaranju odmarajući se toga dana.
  • Marko 2,27.28 — Subota je dana čovjeku prije nego što su nastali Židovi.
  • Ezekiel 20,12.20 — Subota je znak između Boga i Njegovog naroda.
  • Luka 4,16 — Isus je vjerno držao subotu. To je bio Njegov običaj.
  • Matej 24,20 — Isus je prorekao da će se subota držati i nakon Njegove smrti.
  • Djela 13,42-44 — Pavao uči Židove i pogane da imaju bogoslužje subotom.
  • Djela 16,13 — Vjernici u Filipi imali su bogoslužje subotom.
  • Otkrivenje 1,10; Matej 12,8; Marko 2,27.28; Luka 6,5 — Subota je Dan Gospodnji.
  • Luka 23,53-56; 24,1 — Subota slijedi nakon dana pripreme i prethodi prvom danu tjedna.
  • Izaija 66,22.23 — Subota će se vječno svetkovati.
  • Psalam 92 — Ovo je poglavlje poznato kao subotnji psalam.

 

5. Svetište

Svetište, kako ga po Bibliji objašnjava Adventistička crkva, zasigurno je važan doprinos današnjoj teologiji.

Otkrivenje 1,12.13:

“Okrenuh se da vidim glas koji govoraše sa mnom. I okrenuvši se, vidjeh sedam zlatnih svijećnjaka, a posred svijećnjaka netko kao Sin Čovječji, odjeven u dugu haljinu, oko prsiju opasan zlatnim pojasom.”

Ovdje Ivan opisuje Krista kako hoda između sedam zlatnih svijećnjaka, koji židovskog čitatelja podsjećaju na Svetište kako je opisano u Pismu. Iznenadit ćemo se kako ljudi reagiraju kad im pomognemo da si vizualiziraju Svetište i njegovo dublje značenje u planu spasenja. Zapravo, ono pomaže objasniti cjelokupni postupak spasenja milošću kroz vjeru.

Bio sam pastor u jednom manjem gradu u kojem su slušatelji bili krajnje nepovjerljivi prema biblijskoj istini kako je uči Adventistička crkva. Molio sam se Bogu da me povede nekome. Tako sam sreo Marka. Već pri prvom razgovoru upitao me da mu objasnim vezu između Starog i Novog zavjeta i jesam li ja starozavjetni ili novozavjetni kršćanin. Nacrtao sam skicu Svetišta i pokazao mu kako je svaki dio izravno povezan s Kristovom ulogom.

Markove oči ispunile su se suzama. “Ovo je najdragocjenija istina koju sam ikada čuo!” rekao je. Počeo je dolaziti u crkvu već sljedeće subote, a kršten je nekoliko mjeseci kasnije.

Vjerujem da trebamo učiniti sve što je moguće kako bismo oživili razgovor o istini za ovo vrijeme. Podijelimo istinu o Svetištu s ljudima crtajući im jednostavnu skicu dok opisujemo službu u njemu i njegovu simboliku. Zatim ih pozovimo da pogledaju u niz novozavjetnih tekstova da bismo pokazali kako je Krist nagoviješten u svakom dijelu Svetišta. Isus osobno je Vrata spasenja, Žrtva za naše grijehe, Kruh života i Voda života, Svjetlost svijetu i savršeni Čuvar Zakona. Ovaj pristup brzo otkriva jedinstvo Starog i Novog zavjeta. (Pogledaj jednostavan crtež Svetišta i biblijskih redaka koje sam upotrijebio s Markom.)

Ja čak imam i majicu na kojoj je skica svetišta sa svim datumima proročanstva o 2.300 dana i noći, zato što nikad ne znam kad Sveti Duh može potaknuti ljudsku znatiželju. Božji način svjedočenja Njegovom narodu i okolnim narodima bio je pomoću Svetišta i njegove simbolike. Taj način svjedočenja učinkovit je i danas!

Skica Svetišta i proučavanje Biblije

Ulaz i dvorište (trijem):

Isus je bio ….. Svetištu (Ivan 10,7-11)

Isus je bio ….. Svetišta (Ivan 1,29)

Isus je bio ….. na žrtveniku (1. Korinćanima 5,7)

Isus je bio …. u umivaoniku (Ivan 4,14)

Svetište:

Isus je bio …. života (Ivan 6,35.48.51)

Isus je bio ……. svijeta (Ivan 8,12)

Isus je bio …, što predstavlja Njegove molitve za grešnike (Hebrejima 7,25; Jakov 5,16)

 Svetinja nad svetinjama:

Isus, kao Kovčeg Saveza (Ponovljeni zakon 10,4.5) čuva ….. (Ivan 15,10)

Isus opisuje sebe kao …. koja se čuvala u Kovčegu (Ivan 5,54-58)

Isus je bio …… iz mrtvih (1. Korinćanima 15,20)

 Ključne riječi: vrata, janje, žrtva, voda; kruh, svjetlo, kâd; Zakon, mana (kruh), prvina.

6. Stanje mrtvih

Razgovori o mrtvima često počinju kad se ljudi suoče s gubitkom nekog dragog, kad je netko slabog zdravlja, ili kad netko strada u nesreći. Jednostavna je činjenica da zbog grijeha svi moramo umrijeti. (Hebrejima 9,27)

Otkrivenje 1,17.18:

“Kad ga vidjeh, padoh mu k nogama kao mrtav. A on stavi na me desnicu govoreći: ‘Ne boj se! Ja sam Prvi i Posljednji, i Živi! Mrtav bijah, a evo živim u vijeke vjekova te imam ključe Smrti, i Podzemlja.’”

Iako se svi suočavamo sa smrću u svijetu, Krist je uskrsli Spasitelj! Pobijedio je smrt, a nama će jednog dana darovati vječni život. To je Radosna vijest.

Naravno, moramo biti vrlo obazrivi dok ljudima govorimo o tome, posebno kad proučavamo s nekim tko je izgubio nekog voljenog, a vjeruje kako je pokojnik još uvijek živ. Najbolji pristup je jednostavno proučavati ono što Biblija kaže. Jedan od mojih dragih prijatelja, patolog (dakle osoba koja se svakodnevno susreće sa smrću), obratio se kroz razumijevanje istine o smrti kako je objašnjava Biblija.

Biblijski redci o stanju mrtvih

  • Postanak 2,7 — Čovjek je načinjen od praha i daha života (što zajedno čini dušu).
  • Propovjednik 12,7 — Kad osoba umre, duh ili dah (na grčkom i hebrejskom jeziku je to ista riječ) odlazi natrag k Bogu koji ga je dao (Jakov 2,26; Job 27,3).
  • Ezekiel 18,20 — Duša može umrijeti.
  • Job 4,17 — Čovjek je smrtan, podložan smrti.
  • 1. Timoteju 5,15.16 — Jedino je Bog besmrtan.
  • Ivan 5,28.29 — Pravednici će uskrsnuti nakon što čuju Kristov glas.
  • Djela 2,29.34 — David, čovjek po Božjem srcu, je i danas u grobu.
  • Propovjednik 9,5.6.10 — Mrtvi ne znaju ništa, niti se mogu ičega sjećati.
  • Psalam 115,17 — Mrtvi ne slave Boga.
  • Job 14,12.21 — Mrtvi ne mogu razgovarati sa živima.
  • Psalam 146,4 — Njihove su misli propale.
  • Ivan 11,11-14 — Smrt je spavanje.
  • 1. Solunjanima 4,16.17 — Pravedni će uskrsnuti i bit će nagrađeni (Otkrivenje 22,12) o drugom Kristovom dolasku (1. Korinćanima 15,51-53).
  • Postanak 3,4 — Prva đavolska laž je da grešnici neće umrijeti.
  • Otkrivenje 18,23 — Na isti način će đavao na kraju vremena zavoditi ljude.
  • 2. Korinćanima 11,13.14 — Đavao će se pojaviti kao anđeo svjetla i zavesti mnoge.
  • Otkrivenje 13,13.14 — Đavao će činiti čuda.
  • Otkrivenje 16,14 — Demoni će činiti lažna čuda.
  • Matej 24,23.24 — Pojavit će se lažni mesije ili kristi.
  • Djela 17,11; Izaija 8,20 — Božji narod, koji proučava Božju riječ, neće biti zaveden.

7. Duh proroštva

Prema nekim teolozima, 26% Biblije sastoji se od proročanstava. To čini Bibliju jedinstvenom jer možemo lako provjeriti jesu li se njezina proročanstva obistinila. Zapazimo kako je pojam proroštva nagovješten u prvom poglavlju Otkrivenja.

Otkrivenje 1,19:

“Napiši dakle što si vidio: ono što jest i što se ima dogoditi poslije.”

Ono što čovječanstvo zna o Bogu često se otkriva po Njegovim prorocima. To se naziva “svjedočanstvo Isusovo” (Otkrivenje 12,17) ili “duh proroštva” (Otkrivenje 19,10). Ivan prepoznaje ovu istinu objašnjavajući ono što je vidio (prošlost), što vidi (sadašnjost) i što će vidjeti (budućnost).

Naravno, mnoge religije se pozivaju na to da su ih vodili proroci, i ne samo u prošlosti. Neke današnje Crkve tvrde da su njihovi sadašnji živi vođe proroci, pa čak i da su nepogrešivi. U svjedočenju o Duhu proroštva trebamo pripaziti na najmanje ovo dvoje: a) pokazati iz Biblije da će pravi proroci ustajati sve do kraja vremena, i b) poučavati da moramo razlikovati prave od lažnih proroka, a sve to treba biti utemeljeno na riječima same Biblije.

Biblijski redci o Duhu proroštva

  • Brojevi 12,6 — Bog govori prorocima i kroz njih.
  • Ponovljeni zakon 18,15 — Proroke treba slušati.
  • Efežanima 4,11-13 — Dar proroštva je bio prepoznat i u novozavjetna vremena.
  • Otkrivenje 12,17; 19,10 — Taj dar je nazvan “svjedočanstvom Isusovim” i “duhom proroštva”.
  • Joel 2,28 — Proroci će se pojaviti na kraju vremena.

Biblijske provjere proroka

  • Pravi proroci su, prema Pismu, primali proročke snove i viđenja (Brojevi 12,6).
  • Ono što prorok tvrdi da je primio od Boga mora biti u skladu s ostalom Božjom rječju (Izaija 8,20), zato što Bog ne proturiječi samom sebi (Malahija 3,6).
  • Pravi prorok će prihvatiti sve što Biblija uči o Isusu (1. Ivanova 4,1.2).
  • Dokaz da je netko pravi prorok jest dijelom i u tome što mu se proročanstva ispunjavaju (Jeremija 28,9).
  • Prorokov život donosit će dobre rodove (Matej 7,20).

Dok lažni prorok može proći neke od ovih provjera, pravi prorok će ih sve ispuniti.

8. Sveti

Božji narod su Njegovi sveti koje Ivan vidi kao prepoznatljivo svjetleće tijelo vjernikâ.

Otkrivenje 1,20:

“Glede tajne onih sedam zvijezda koje vidje u mojoj desnici i sedam zlatnih svijećnjaka: sedam zvijezda anđeli su sedam crkava, sedam svijećnjaka sedam je crkava.”

Jednom kad ljudi otkriju istine posebno istaknute u Otkrivenju 1, bit će prirodno zainteresirani da pronađu tijelo vjernikâ čija je vjera živa i biblijski utemeljena. U skladu s tim, ovaj posljednji redak ističe istinu prema kojoj je Bog kroz povijest uvijek imao svoju prepoznatljivu Crkvu — mjesto na kojem Ga Njegovi sveti mogu slijediti Njegovom silom.

Biblijski redci o svetima

  • Otkrivenje 12,17 — Sveti su “ostatak” koji drži Zapovijedi i ima Isusovo svjedočanstvo.
  • Otkrivenje 14,6-12 — Oni objavljuju trostruku anđeosku vijest.
  • Otkrivenje 18,1-4; 14,12 — Oni će u posljednje vrijeme biti prepoznati jer će odsjajivati Božji karakter.
  • 2. Korinćanima 5,10; 1. Petrova 1,16-19 — Svi trebaju čuti tu poruku jer će se svi naći na Božjem sudu.
  • Juda 3 — U posljednje vrijeme sveti će žarko svjedočiti svoju vjeru.
  • 2. Petrova 3,10-14 — Oni će ubrzavati Kristov dolazak živeći Bogom osnažen sveti život.

Svjedočenje s ljubavlju

Znajte, kod svjedočenja je riječ o ljubavi! “Mi ljubimo jer on nas prije uzljubi.” (1. Ivanova 4,19) Mi svjedočimo drugima o onome što je Bog učinio za nas. On je obećao: “Ljubavlju vječnom ljubim te, zato ti sačuvah milost.” (Jeremija 31,3)

Božja ljubav je čudesna jer nas dohvaća tamo gdje jesmo, još dok smo grešnici (Rimljanima 5,8). To je zasigurno istina u mojem slučaju, jer sam iskusio duboko svjedočenje kad sam još bio neobraćeni ateist. Dok sam kao medicinski tehničar skrbio za bolesne, upoznao sam gospođu čiji su dani bili odbrojeni i koja me upitala za moj svjetonazor.

“Jeste li vi kršćanin?”, iznenadila me je. “Što se zbiva s čovjekom kad umre? Kako se to prihvaća Krist? Kako se vi molite?”

Odbio sam odgovoriti na njezina pitanja riječima: “Ja sam ateist kao i vi. Pokušavam živjeti daleko od takvih razmišljanja koje ste skloni prihvatiti!”

Odgovorila je vrlo ljubazno: “Što bi vaš otac odgovorio na ta pitanja?” Kao da je izvukla na vidjelo da je moj otac bio propovjednik. Na trenutak mi nije bilo drago, ali ipak, počeo sam joj govoriti što bi moj otac rekao odgovarajući na njezina pitanja. Kako sam govorio, neki osjećaj mira obuzeo je njezino lice. Dramatična promjena me zadivila.

Zatražila je Bibliju, počela je čitati Božju riječ i počela je vjerovati. Još uvijek pamtim njezin zadnji dan, a kako sam bio kraj nje doslovno i njen zadnji dah. Dok je ležala umirući, gledala me je u oči i postavila mi pitanje koje me je progonilo i vodilo k obraćenju. Zatražila je: “Biste li se željeli moliti za mene?”

Iako se u to vrijeme nisam uopće molio, učinio sam to za nju. Možete li zamisliti? Jedna ateistica traži ateista da moli za nju? Ona je povjerovala, a kasnije sam povjerovao i ja! Jedva čekam trenutak uskrsnuća kako bih je sreo i podijelio s njom iskustvo utjecaja njezinog pitanja na moj život.

Ako je Bog mogao za svjedočenje upotrijebiti mene, pobunjenog ateista, zasigurno može i tebe. Pozovi se na obećanje božanskog vodstva u Izaiji 50,4.5. Upotrijebi Kristovu metodu slušanja i postavljanja pitanja iz Luke 24. Govori o vječnim istinama ljubavi sadržanim u Otkrivenju 1. I, konačno, pođi naprijed uzdajući se u obećanje iz 1. Timoteju 4,16:

“Pripazi na samog sebe i na poučavanje! Ustraj u tome! Jer to vršeći, spasit ćeš i sebe i one koji te slušaju.”
Don Mackintosh
newstartglobal.com

Leave a Comment