Adventistički pogled na glazbu

Administrativni odbor Generalne konferencije Kršćanske adventističke crkve dvije je godine pripremao smjernice o adventističkom pogledu na glazbu. Istraživanja ovog odbora izražena su u izjavi koja je predana zastupnicima na godišnjem zasjedanju 2003. godine u Silver Springu, u državi Maryland. Izjava o kojoj se na godišnjem zasjedanju nije raspravljalo poslana je u adventističke crkve u cijelom svijetu. Vjernici crkve koji su željeli komentirati ili dati konstruktivne prijedloge poslali su ih predsjedniku Adventističke crkve Tedu N. C. Wilsonu u Generalnu konferenciju.

Bog je utkao glazbu u sámo tkivo svojega stvaranja. Kad je sve načinio, čitamo o tome kako “su klicale zvijezde jutarnje i Božji uzvikivali dvorjani” (Job 38,7).

Otkrivenje nam prikazuje Nebo kao mjesto neprekinute hvale, s pjesmama obožavanja i slavljenja Boga i Jaganjca, te kako glasovi hvale odjekuju od svih bića (Otkrivenje 4,9-11; 5,9-13; 7,10-12; 12,10-12; 14,1-3; 15,2-4; 19,1-8).

Budući da je Bog stvorio ljude na svoju sliku, sa svim Njegovim stvorenim bićima dijelimo ljubav i zahvalnost za glazbu. Glazba nas može dotaknuti i pokrenuti snagom koja nadilazi riječi ili bilo koju drugu vrstu priopćivanja. Glazba na najčišći i najbolji način podiže naše biće u sámu Božju prisutnost, tamo gdje Ga anđeli i bezgrešna bića štuju pjesmom.

Ali grijeh je bacio mrlju na stvaranje. Božanska slika je oštećena i skoro izbrisana; u svim područjima ovaj svijet i Božji darovi dolaze k nama tako što su dobro i zlo pomiješani.

Glazbu koja nas može uzdići do najuzvišenijeg ljudskog iskustva, knez zla može upropastiti, poniziti nas njome i potaknuti u nama požudu, strast, očaj, bijes i mržnju.

Gospodnja vjesnica Ellen G. White neprekidno nas savjetuje da uzdignemo naše razumijevanje glazbe. Ona piše: “Kad nije zloupotrijebljena, glazba je veliki blagoslov; ali kad je zloupotrijebljena, ona je strašno prokletstvo.” (Svjedočanstva za crkvu, sv. 1, 428)

O moći pjesme ona kaže: “To je jedan od najuspješnijih načina da se duhovne teme utisnu u srce. Koliko se puta duša, suočena s opasnošću i spremna predati se očaju, sjeti neke Božje riječi — dugo zaboravljenog pripjeva pjesme iz djetinjstva — pa kušnje gube snagu, život dobiva novo značenje i novu svrhu, a hrabrost i radost prelaze i na druge duše! … Tijekom bogoslužja obraćamo se Bogu pjesmom kao molitvom. … Dok nas naš Otkupitelj vodi prema pragu vječnosti obasjanom Božjom slavom, možemo čuti riječi hvale i zahvaljivanja nebeskog zbora oko prijestolja. Kad se odjek anđeoske pjesme začuje u našim zemaljskim domovima, srca će biti privučena nebeskim pjevačima. Zajednica s Nebom počinje na Zemlji. Tu učimo osnovnu melodiju nebeskog slavopoja.” (Odgoj, 144)

Kao adventisti sedmog dana mi vjerujemo i propovijedamo da će Isus uskoro ponovno doći. Po cijelom svijetu navješćujemo poruke trojice anđela iz Otkrivenja 14,6-12 i pozivamo sve ljude da prihvate neprolaznu Radosnu vijest te da se pripreme za skori susret s našim Gospodinom.

Mi pozivamo sve ljude da izaberu dobro, a ne zlo, govoreći “da se odrečemo bezbožnosti i svjetskih požuda te živimo umjereno, pravedno i pobožno u ovom svijetu, kao ljudi koji iščekuju blaženo ispunjenje nade, naime, pojavu sjaja velikoga Boga, našeg Spasitelja Isusa Krista” (Titu 2,12.13).

Mi vjerujemo da Radosna vijest utječe na sva područja života. Stoga smatramo, s obzirom na mogućnost golemog utjecaja glazbe za dobro ili zlo, da prema njoj ne možemo biti ravnodušni. Iako shvaćamo da se glazbeni ukusi od pojedinca do pojedinca uvelike razlikuju te da u konačnici izbor mora biti osoban, vjerujemo da Sveto pismo i spisi Ellen G. White predlažu načela koja mogu pomoći pri našem izboru.

Stoga kao Adventistička crkva na svjetskoj razini nudimo sljedeća načela kao vodič, a ne kao priručnik.

Načela kao vodič

1. Načelo koje nadilazi svako drugo glasi: “Prema tome, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da što drugo činite, sve činite na slavu Božju!” (1. Korinćanima 10,31) To bi značilo: bilo koju vrstu glazbe kršćanin slušao, duhovnu ili svjetovnu, sve treba biti na slavu Bogu. Sve ono što ne može zadovoljiti ovo visoko mjerilo oslabit će naše iskustvo s Njim.
2. Drugo glavno načelo slijedi iz prvog: “Uostalom, braćo, sve što je čestito, sve što je dično, što je pravedno, što je nevino, što je ljubazno, što je na dobru glasu, i sve što je kreposno i hvale vrijedno, to neka bude sadržaj vaših misli.” (Filipljanima 4,8) Kao sljedbenici Isusa Krista, koji se nadaju i očekuju da se pridruže nebeskim zborovima, život na ovoj Zemlji smatramo pripremom i predokusom budućeg života. Na ova dva stupa — slavljenju Boga u svemu i odabiru najplemenitijeg i najboljeg — temelje se načela u nastavku.
3. Kršćanska glazba potiče našu duhovnu, psihičku i društvenu osjetljivost, kao i naš umni rast. Taj rast krase kakvoća, uravnoteženost, prikladnost i uvjerljivost.
4. Kršćanska glazba je cjelovita; ona je privlačna razumu i osjećajima i utječe na tijelo na pozitivan način.
5. Kršćanska glazba očituje stvaralaštvo, a ne monotoniju i stalno ponavljanje.
6. Kršćanska glazba proizlazi iz kvalitetnih melodija, sklada (harmonije) koji je uspostavljen na zanimljiv i umjetnički način, i ritma koji ih nadopunjuje.
7. Kršćanska glazba koristi riječi koje potiču umne sposobnosti, osjećaje i snagu volje. Dobri tekstovi su kreativni, sadržajno bogati i vješto sastavljeni. Oni su usmjereni prema dobru i odražavaju moralne vrijednosti; oni obrazuju, podižu i u skladu su s porukama biblijske teologije.
8. Glazbeni i lirski elementi u kršćanskoj glazbi djeluju skladno i utječu na razmišljanje i ponašanje prema biblijskim vrijednostima.
9. Kršćanska glazba izbjegava teatralnost i ponos.
10. Kršćanska glazba sadrži skladnu ravnotežu duhovnih, razumskih i osjećajnih sastavnica, tako da riječi ne nadjača glasnoća pratećih glazbala.
11. Kršćanska glazba prepoznaje i uvažava doprinos različitih kultura u obožavanju Boga. Glazbeni oblici i instrumenti su u svjetskoj adventističkoj obitelji uvelike različiti, i glazba iz jedne kulture može zvučati neobično nekome iz druge kulture. Kao članovi svjetske obitelji, poštujemo glazbu naše braće i sestara u svakoj zemlji, kojom se iskreno štuje Bog kroz kulturalno uvjetovane glazbene izričaje.
12. Kršćanska glazba ne povlači nužno oštru razliku između “duhovnoga” i “svjetovnoga”; niti jedan trenutak ne prestajemo biti Božji sinovi i kćeri koji Ga žele slaviti u svemu, i stoga odabiremo samo najbolje. Glazba koja neizravno hvali i obožava Boga — takozvana svjetovna (sekularna) glazba — ima odgovarajuće mjesto u životu kršćanina. Ona dolazi iz ljudskog bića i izražava čovjekovu duhovnu reakciju na život, ljubav i svijet u koji nas je Gospodin stavio.

Većina glazbe danas pripada tom području, i to je mjesto na kojem je glazba najviše zloupotrijebljena i gdje trpi štetu zbog grijeha. Kršćanin će, uz molitvu, napraviti razborit izbor glazbe iz ovog područja, razmatrajući riječi pjesama i utjecaj na poboljšanje ili smanjenje osobne duhovnosti.

Primjena

Adventistička Temeljna vjerovanja, u dijelu Kršćansko ponašanje (21), navode kako je Crkva izglasala parametre širokih životnih stilova. Zbog toga ovaj odjeljak u vezi s primjenom daje prijedloge, ilustracije i primjere kako se dvanaest načela koja se odnose na kršćansku glazbu mogu izražavati u životima vjerništva.

1. Kad se okupimo da bismo obožavali Gospodina, glazba treba biti izvedena na najbolji mogući način. Svi članovi crkve trebaju sudjelovati i sve treba dobro isplanirati. Propovjednik treba buditi zanimanje za povećanjem kakvoće crkvene glazbe. Svaki pokušaj ostvarivanja živahnog bogoslužja samo da bi se izazvali ugodni osjećaji, zabava ili udovoljavanje slušateljima, promašuje svrhu istinskog bogoslužja. Bogoslužje treba biti usmjereno na Boga, a ne na čovjeka.
2. Trebali bismo se potruditi oko ravnoteže himni upućenih Bogu i himni koje sadrže molbe, žalbe, poučavanje, svjedočanstva, upozorenja i ohrabrenje (poput primjera u Psalmima).
3. Trebamo poticati mjesne crkve da osnivaju zborove, kvartete i pjevačke skupine.
   Svakako treba dati prednost pjesmama s riječima iz Svetog pisma. Tekstovi moraju biti posve u skladu s biblijskom teologijom. Ako se pjeva na jeziku koji zajednici nije materinski, trebalo bi podastrijeti i prijevod.
4. Izbor glazbe treba odgovarati razini obuke glazbenika.
5. Ukoliko žele, crkve mogu osnovati odbor koji bi bio odgovoran za planiranje takvih bogoslužja.
6. Kako bi stvarale buduće vođe s područja glazbe, crkve trebaju podupirati djecu u glazbenom obrazovanju.
7. Osobni ukus, iskustvo, navike i kultura nisu pouzdani vodiči u odabiru glazbe, osobito one za bogoslužja. Isto tako ni “popunjavanje vremena” nije dobar razlog. S druge strane, niti izvođenje samo crkvenih himni i glazbe naših pionira nije uvijek najbolji izbor kad je riječ o programu.
   Bog nas više puta poziva na kreativnu uporabu “novih pjesama” (Psalam 96,1).
8. Glazbenici trebaju osobno poznavati Boga kojemu pjevaju i kojemu stvaraju glazbu.
9. Glazba treba biti pripremljena, izvježbana i pomnjivo odabrana.
10. Glazba je važna i za kršćanske domove. Glazbeno obrazovanje a time i procjenjivanje treba započeti rano u životu djece. Roditelji su primjeri i uzori za svoju djecu. Roditelje treba ohrabriti da se upoznaju s dobrom glazbom i upućivati ih da je mogu prepoznati.
11. Roditelji bi trebali razgovarati sa svojom djecom o dobroj glazbi i slušati je zajedno. Posebno treba pripaziti kod podsvjesnog slušanja takozvane “pozadinske glazbe”. Mudro odabrana glazba koja se sluša u domu može biti vrlo korisna.
12. Adventističko obrazovanje u školama, crkvama i domovima trebalo bi biti otvoreno širokom rasponu dobre glazbe u klasičnim i narodnim glazbenim stilovima. Adventističku djecu i mladež treba poticati da nauče svirati glazbene instrumente i služiti se notnim zapisima; treba ih upućivati da pjevaju u zborovima i pjevačkim skupinama i tako sudjeluju i stječu iskustva na bogoslužjima.
13. Glazbene prezentacije u svim adventističkim obrazovnim ustanovama trebale bi biti u skladu sa smjernicama Crkve. To vrijedi i za glazbenike u mjesnim crkvama, gostujuće umjetnike, skupine i službeno sponzorirano korištenje zabave iz medija.
14. Kršćani trebaju izbjegavati određene glazbene stilove i svjetovnu glazbu poput rocka i srodnih oblika, koji otvaraju um nečistim mislima, dovode do nečasnog ponašanja i uništavaju osjećaj za ono što je čisto i sveto.
15. Pred nama kao adventistima sedmog dana stoji velik izazov da se glazbeno obrazujemo i razvijamo ukus za nabolju glazbu.

Zaključak

Živimo u složenim i važnim vremenima u kojima sve više ljudi i društvo kao cjelina izražava vjerske osjećaje bez jasnih kršćanskih i biblijskih smjernica. Glazba je postala veliki izazov i ona zahtijeva duhovno razlučivanje i odgovorno odlučivanje.

Slijedom toga, pri izboru glazbe trebamo postaviti ova važna pitanja:

1. Ima li glazba koju slušamo ili izvodimo moralni sadržaj i dubinu, lirsku razinu i instrumentalnu pratnju?
2. Koja je namjera pojedine glazbe? Ima li glazba pozitivnu ili negativnu poruku? Kad slušamo glazbu, smatramo li da je ona u skladu s kriterijima koje Pavao iznosi u 1. Korinćanima 10,31 i Filipljanima 4,8?
3. Je li takva namjera glazbe odaslana učinkovito? Je li i sâm glazbenik poticaj ozračju obožavanja? Govore li riječi jedno, dok glazba kaže nešto drugo?
4. Tražimo li vodstvo Svetoga Duha pri izboru svjetovne i duhovne glazbe?

Adventističko bavljenje glazbom podrazumijeva odabir najboljeg, i iznad svega približavanje našem Stvoritelju i Gospodinu kako bismo Ga slavili.