“Budući da nisi htio služiti Jahvi, Bogu svome, vesela i radosna srca zbog obilja svega.” (Ponovljeni zakon 28,47)

Bog je izabrao Izraela da objavi svoj karakter ljudima. Želio je da bude kao izvor spasenja u svijetu. Njemu su bila povjerena nebeska obećanja, objavljena Božja volja. …

Ali izraelski narod izgubio je iz vida svoju uzvišenu prednost Božjih predstavnika. Zaboravili su na Boga i propustili izvršiti svoju svetu zadaću. Blagoslovi koje su primili nisu donijeli blagoslov svijetu. Sve svoje prednosti prisvojili su za vlastito proslavljanje. Odvojili su se od svijeta da bi izbjegli kušnju. Ograničenja koja im je Bog postavio u druženju s idolopoklonicima, da bi ih spriječio u prihvaćanju poganskih običaja, oni su upotrijebili da podignu zid odvajanja između sebe i svih drugih naroda. Lišili su Boga službe koju je od njih očekivao, a lišili su i svoje bližnje vjerskog vodstva i svetog primjera. …

Židovski su se vođe smatrali previše mudrima da bi im trebale upute, previše pravednima da bi im trebalo spasenje, previše počašćenima da bi im trebala čast koja dolazi od Krista. Spasitelj se okrenuo od njih i drugima povjerio prednosti koje su zlorabili i djelo koje su omalovažavali. (Djela apostolska, str. 9—11)

“Idite po svemu svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju” (Marko 16,15), zapovjedio je Krist svojim sljedbenicima. Nisu svi pozvani da budu propovjednici ili misionari u uobičajenom smislu te riječi, ali svi mogu biti Kristovi suradnici u objavljivanju Radosne vijesti svojim bližnjima. Zapovijed je upućena svima, velikima i malima, učenima i neukima, starima i mladima. (Odgoj, str. 218,219)