Dar pokajanja

10. 05. 2013.

“Njega je Bog desnicom svojom uzvisio za Vođu i Spasitelja, da dadne Izraelu obraćenje i oproštenje grijeha.” (Djela 5,31)

Pokajanje je jedan od prvih rodova spasonosne milosti. Naš veliki Učitelj u svojim poukama zalutalom, palom čovjeku, objavljuje životodavnu silu svoje milosti, govoreći da tom milošću muškarci i žene mogu živjeti novim životom svetosti i neporočnosti. Onaj tko živi takvim životom, primjenjuje načela nebeskog kraljevstva. Poučen od Boga, on i druge vodi pravim putem. On nikada neće zavesti hromoga na nesiguran put. Djelovanje Svetoga Duha u njegovom životu pokazuje da je postao dionik božanske naravi. Svaka duša na koju djeluje Kristov Duh dobiva tako obilnu mjeru bogate Kristove milosti da, gledajući njezina dobra djela, nevjernik mora priznati da njome upravlja i da je održava božanska sila, pa i sam biva pokrenut na slavljenje Boga. …
Čitajte i proučavajte 34. poglavlje Knjige proroka Ezekiela! U njemu nam je dano dragocjeno ohrabrenje. Gospodin izjavljuje: “Ja ću izbaviti ovce svoje da više ne budu plijenom i sudit ću između ovce i ovce.” “I sklopit ću s njima Savez mira.” (Ezekiel 34,22.25)
Najizrazitije obilježje tog saveza mira jest obilno bogatstvo milosti opraštanja koje je ponuđeno grešniku ako se pokaje i ostavi svoj grijeh. Sveti Duh opisuje Evanđelje kao spasenje nježnom milošću našega Boga. “Jer ću biti milostiv prestupcima njihovim, grijeha se njihovih više neću nikako sjećati!” (Hebrejima 8,12) Je li Bog zanemario pravednost kada je pokazao milost prema grešniku? Ne; Bog nikada ne bi mogao nanijeti sramotu svojem Zakonu dopuštajući da ga ljudi namjerno i drsko krše. Pod novim Savezom savršena poslušnost je uvjet za život! Ako se grešnik pokaje i prizna svoje grijehe, dobit će pomilovanje. Žrtvom koju je Krist prinio za njega, oprost mu je osiguran. Krist je umjesto svakog pokajanog grešnika koji vjeruje zadovoljio zahtjeve Zakona. …
Pomirenje koje je Krist obavio za nas potpuno zadovoljava Oca. Bog je i dalje pravedan i opravdava svakoga koji vjeruje. (MS 28, 1905.)