Vijesti

Latinički prijepis glagoljskog Novog testamenta iz 1562. uručen predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću

Kad je 26. listopada 2013. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predstavljen prvi dio latiničkog prijepisa glagoljskog Novog testamenta (iz 1562. godine), predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u pozdravnom je pismu istaknuo da je to “vrijedan poduhvat koji je ostvaren uoči Dana reformacije i dokument koji zasigurno spada u hrvatsku kulturnu i intelektualnu baštinu”. Nekoliko mjeseci kasnije, 25. ožujka 2014., imali smo priliku uručiti predsjedniku u njegovoj rezidenciji lijepo opremljen primjerak trasliteriranog  Novoga testamenta, koji su pripremili i zajedno objavili Adventističko teološko visoko učilište iz Maruševca, Filozofski fakultet u Zagrebu i Školska knjiga.

U posjetu predsjedniku bili su Nikolaus Satelmajer, Alojz Jembrih, Mateo Žagar i urednik izdanja Dragutin Matak. Nakon srdačnog pozdravljanja, zajedničkog fotografiranja i upoznavanja, oduševljeno smo upoznavali predsjednika Josipovića sa značajem ovog prvog cjelovitog Novoga zavjeta, koji su preveli na hrvatski narodni jezik razumljiv puku Stipan Konzul Istrian i Anton Dalmatin. Glavni organizatori ovog projekta u 16. stoljeću, koji je ostvaren u protestantskoj tiskari u Urachu kraj Tübingena u Njemačkoj, bili su mecena barun Ivan Ungnad i idejni podupiratelj Primož Trubar. Povijesne prilike i činjenice nastanka ovoga iznimnoga djela toliko su zanimljive i poučne i za nas danas da smo ih ukratko predočili i predsjedniku.

Prvi prijevod Novoga zavjeta na hrvatski jezik zapravo je višenacionalni i međuvjerski pothvat. U pripremi teksta, financiranju tiska i distribuciji gotovo 5.000 primjeraka Novoga  testamenta sudjelovali su Nijemci, Austrijanci, Hrvati, Srbi, Slovenci i Bosanci. Protestanti su bili inicijatori projekta, ali su im pomagali i pravoslavci o kojima Primož Trubar piše naširoko u posveti Maksimilijanu II., caru Svetog Rimskog Carstva, koji je bio katolik i sufinancirao je ovaj prijevod s 400 zlatnih dukata te smatrao da vladar treba biti iznad svih konfesija. Objavljivanje Novog testamenta imalo je misijski cilj, kako su to jasno u Predgovoru istaknuli prevoditelji Konzul i Dalmatin s referencijom na biblijski tekst iz prvog poglavlja Poslanice Rimljanima: “Pr’vo vam, Hr’vatom i  Dalmatinom, potom takaiše Bošnakom, Bezjakom’, Sr’blanom, i Bulgarom’.”  Stoga je Novi testament i tiskan glagoljicom i ćirilicom da bi ga mogli čitati oni koji “jedan drugoga za nuždu razumijuž” ali se svi ne služe istim pismom. Ovaj daleki povijesni pothvat toliko je poučan u našoj sadašnjosti da bi bilo šteta ne graditi na njemu zajedništvo, suživot, bogatstvo raznovrsnih kultura i duhovnu svježinu koja krasi svakog zdravog i uravnoteženog  čovjeka. Sustav vrijednosti po uzoru na Isusa Krista ruši zapreke među ljudima i očovječuje svakoga tko ga iskreno usvaja.

Predsjednik je bio zadovoljan najavom skorog izlaska latiničkog prijepisa drugog dijela Novog testamenta, koji sadrži poslanice i Ivanovo Otkrivenje. Dogovorili smo ponovni susret kada i taj, završni dio Novoga testamenta bude objavljen.

Dragutin Matak
(Snimila Marija Kundek, službena fotografkinja Ureda Predsjednika)


Komentiraj