“A on je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo.” (Izaija 53,4)
Ponad prijestolja se pojavljuje križ i kao u panoramskom prikazu pojavljuju se prizori Adamove kušnje i pada, i uzastopni koraci u velikom planu spasenja. Spasiteljevo skromno rođenje, Njegov rani život jednostavnosti i poslušnosti, krštenje na Jordanu, post i kušnja u pustinji, Njegova javna služba u kojoj je ljudima otkrio najdragocjenije nebeske blagoslove, dani ispunjeni djelima ljubavi i milosrđa, noći molitve i bdjenja u planinskoj samoći, zavjere, zavisti, mržnje i pakosti kojima je uzvraćeno za Njegova dobročinstva, strašna, tajanstvena agonija u Getsemaniju pod užasnim teretom grijeha cijeloga svijeta, izdaja i predaja u ruke krvožednoj rulji, zastrašujući događaji one užasne noći kad je zatvorenik koji nije pružao otpor, napušten od najvoljenijih učenika, grubo vučen jeruzalemskim ulicama, Božji Sin uz likovanje izveden na sud u palaču velikog svećenika Ane, u Pilatovu sudnicu, pred kukavičkog i okrutnog Heroda, ismijavan, vrijeđan, mučen i osuđen na smrt — sve je to živo prikazano.
I sada se pred uznemirenim mnoštvom otkrivaju posljednji prizori — strpljivi Patnik korača putem na Golgotu, Knez Neba visi na križu, oholi svećenici i zlurada rulja rugaju se Njegovoj samrtnoj borbi, nadnaravna tama, ustalasana zemlja, raskinute stijene i otvoreni grobovi označuju trenutak kada je Otkupitelj svijeta položio svoj život.
Strašan prizor ukazuje se upravo onako kako se i odigrao. Sotona, njegovi anđeli i njegovi podanici nemaju snage okrenuti se od slike svog vlastitog djela. Svatko od nazočnih prisjeća se onoga što je sam učinio. Herod koji je pobio nevinu dječicu u Betlehemu kako bi uništio izraelskog Kralja; pokvarena Herodijada, na čijoj grešnoj duši počiva krv Ivana Krstitelja; kolebljivi Pilat, bijedni rob okolnosti; vojnici koji se rugaju; svećenici, knezovi i podivljalo mnoštvo koje viče: “Krv njegova neka padne na nas i na našu djecu!” — svi vide veličinu svoje krivnje. Uzalud se nastoje sakriti pred božanskim veličanstvom Njegova lica koje nadmašuje sjaj sunca, dok otkupljeni stavljaju svoje krune pred Spasiteljeve noge i kliču: “On je umro za mene!” (Velika borba, str. 524,525)
Za razmišljanje: Hoće li izvještaj o mojem životu pokazati ljubav prema Spasitelju Patniku?