Zdravlje

Sunce i sunčanje

Kako nije moguće živjeti bez povremenog izlaganja suncu, potreban je oprez prilikom boravka na suncu. Prekomjerno izlaganje suncu bez zaštitnih sredstava može uzrokovati opekline, alergije, oštećenja očiju, te razne degenerativne i maligne bolesti kože.

10% sunčeva spektra otpada na ultraljubičasto (UV) zračenje koje je biološki najaktivnije. Izlaganje suncu pored pozitivnih učinaka (kao što su pravilan rast i razvoj kostiju) ima i mnoštvo štetnih učinaka na čovjeka. Tako prekomjerno izlaganje suncu bez zaštitnih sredstava može uzrokovati opekline, alergije, oštećenja očiju, te razne degenerativne i maligne bolesti kože. Razlozi za sve veći broj oboljenja kože su promjene u ozonskom omotaču zemlje, ali i sve popularniji solariji, za koje mnogi misle da su najbrži i siguran način za postizanje preplanulog tena. Kako nije moguće živjeti bez povremenog izlaganja suncu, potreban je oprez prilikom boravka na suncu. Utjecaj sunca na ljudski organizam je kumulativan pa se štetne posljedice prekomjernog sunčanja u djetinjstvu i mladosti odražavaju tek u starijoj dobi. Stoga je posebno djecu i mlađu populaciju potrebno pravilno zaštiti, a malu djecu do 6 mjeseci starosti ne bi trebalo uopće izlagati suncu.

Opasnost od UV zračenja je različita kroz godinu i tijekom dana. Najvažniji utjecaj na intenzitet sunčevih zraka na površinu Zemlje ima visina Sunca (godišnje doba), nadmorska visina, oblaci, refleksija na tlu te atmosferski ozon. UV zračenje jače je kad je nebo vedro, bez oblaka. Većina prirodnih površina, trava, zemlja i voda, reflektiraju manje od 10 % pristiglog zračenja, dok snijeg može reflektirati i do 80 % zračenja. UV zrake prodiru i u vodu pa se na dubini od ½ metra javlja oko 40 % zračenja s površine, zbog čega plivači moraju biti oprezni.

što je UV zračenje?
Sunčev spektar zračenja sastoji se od toplinskih (infracrvenih) zraka, vidljivog svjetla, te ultraljubičastog (UV) zračenja. Na vidljivi dio sunčevog spektra otpada 50%, na infracrveni 40%, a samo 10% otpada na UV zračenje. UV zračenje je dio spektra sunčeva zračenja koji ne možemo zapaziti našim osjetilima, za razliku od svjetlosnog (vidljivog) i toplinskog (infracrvenog) zračenja koje čovjek može zamijetiti svojim osjetilima (svjetlost – očima, a toplinu – kožom). Iako je u ukupnom sunčevom zračenju udio UV zraka mali, problemi koje može izazvati su znatni ako mu se izlažemo prekomjerno i bez zaštite. Na temelju valne duljine zraka, sposobnosti stvaranja eritema (crvenila) i pigmentacije (tamnjenja) kože, UV zračenje se dijeli na tri vrste ultraljubičastog zračenja: UVA, UVB i UVC zračenje.

UVA: štetno djeluje na oči
UVB: predstavlja najveću opasnost za ljude uzrokujući degenerativna i maligna oštećenja kože
UVC: ne dopire do zemlje jer ga apsorbira ozonski omotač

Negativni učinci UV zračenja se akumuliraju, odnosno zbrajaju u ljudskom organizmu. što smo duže izloženi UV zračenju, to je veća mogućnost njegovog štetnog djelovanja. Zračenje je najjače između 12 – 14 sati, kada sunčeve zrake padaju okomito na zemlju te po ljeti, kad svijetliji i tanji oblaci propuštaju više ultraljubičastog zračenja.


što je UV indeks? 

UV indeks pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja. Izražava se brojčano od 0 (niska opasnost) do 10 (vrlo velika opasnost), a standardiziran je od Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske meteorološke organizacije, međunarodne komisije za neionizirajuće zračenje i od Programa Ujedinjenih nacija za brigu o okolišu. UV indeks je mjera količine UV zračenja koja odgovara njegovom djelovanju na ljudsku kožu.
Stupanj opasnosti od UV zračenja za sredinu ljeta, za vedar dan je:
VELIKA opasnost od UV zračenja (UV index veći od 9.0) 12 – 14 sati
VISOKA opasnost od UV zračenja (UV index od 7.0 do 8.9) 10–12 sati ujutro i od 14-16 sati poslije podne
UMJERENA opasnost od UV zračenja (UV index od 4.0 do 6.9) 8-10 sati ujutro i 16-18 sati poslije podne
MALA opasnost od UV zračenja (UV index manji od 4.0) rano ujutro i kasno poslije podne ne postoji gotovo nikakva opasnost


Učinci prekomjernog izlaganja suncu

Opekotine – simptomi: napeta koža, bol, oteklinu, mjehurići, a moguća je visoka temperatura, zimica, mučnina. Simptome možemo ublažiti vlažnim oblozima, hladnim kupkama i neutralnim ublažavajućim kremama. Radi kumulativnog učinka svaka zadobivena opekotina u djetinjstvu povećava rizik za nastanak karcinom kože u starijoj životnoj dobi.

Preplanula koža – Mnogi ljudi misle da preplanulost znači zdrav i dobar izgled, dok dermatolozi smatraju de je taman, preplanuli ten znak oštećenja kože. Naša koža “pamti” sva oštećenja nastala tijekom života pa je sposobnost njezinog obnavljanja sve manja.

Prijevremeno starenje – ljudi koji rade ili borave dugo na suncu imaju grublji izgled kože koji ih čini starijim. Previše sunčanja izmjenjuje strukturu kože naglašavajući bore. Sunce također može uzrokovati neugledne crvene, žućkaste, sivkaste i smeđe pjege na licu. Degenerativna oštećenja kože nastala nakon sunčanja mogu se razviti u rak kože. Te promjene povezane su sa kumulativnom izloženosti suncu tijekom života od djetinjastva. Samo dermatolog može savjetovati kako postupiti s potencijelnim malignim promjenama na koži lica.

Alergije
 – neki ljudi razviju alergijsku reakciju od izlaganja suncu. Ovakve reakcije obično nastanu nakon vrlo kratkog sunčanja. Na osunčanim dijelovima tijela se pojavi otok, osip, plikovi, ili crvena mrlja. Oprez! Kod nekih osoba alergije i preosjetljivosti kože na sunce mogu nastati uzimanjem lijekova, kozmetičkih preparata ili parfema.

Rak kože – uzrokuje ga prekomjerna i dugoročna izloženost suncu te zadobivene opekotine kao posljedice sunčanja. Učestalost raka kože je u bržem porastu s obzirom na učestalost ostalih malignoma kod ljudi.Ove godine se očekuje više od milion novih slučajeva raka kože. U više od 90% slučajeva raka kože pojavljuje se na dijelovima tijela koja su izložena suncu: licu, vratu, ušima, podlaktici, bradi, leđima, nogama i rukama.

Kako se zaštiti od sunca?
1. Izbjegavajte duže izlaganje suncu od 10 do 16 sati – pazite da niste na suncu u vrijeme najjače insolacije dulje od 15 min. bez zaštite, a malu djecu (do 6 mjeseci) uopće ne izlagati suncu
2. Odaberite laganu i prozračnu odjeću koja pokriva veće površine tijela (duge rukave i duge nogavice) i od prirodnih je materijala (pamuka, lan)
3. Glavu zaštitite kapom
4. Oči zaštitite sunčanim naočalama
5. Koristite sredstva za zaštitu – kreme sa zaštitnim faktorom ovisno o vašem tipu kože i to na svim otkrivenim dijelovima tijela

Podijeli