Zdravlje

Zašto jedemo ono što jedemo?

Naš svakodnevni izbor namirnica i način prehrane, može imati određene učinke na zdravlje pa kvaliteta prehrane predstavlja jedan od problema javnog zdravstva. Utvrđivanju prioriteta u promjeni prehrambenih navika stanovništva, značajno pridonosi boljem razumijevanju čimbenika koji utječu na izbor namirnica.

Na izbor namirnica i jela, kao i na svako složeno ljudsko ponašanje može utjecati niz različitih čimbenika. Iako prehranu svakako reguliraju glad i sitost, ono što jedemo nije određeno isključivo fiziološkim i nutritivnim potrebama.
Ostali čimbenici koji mogu utjecati na izbor namirnica i jela su:
1. Senzorička svojstva hrane (okus, miris, izgled)
2. Socijalni, emocionalni i kognitivni čimbenici (znanje, stavovi prema hrani i zdravlju, navike, osobne vrijednosti i uvjerenja, životna iskustva – bračni status, umijeće kuhanja)
3. Kulturni, vjerski i ekonomski čimbenici (edukacija, etnička pripadnost, cijena namirnica)


ODNOS PREMA HRANI 

U zemljama članicama EU provodilo se pan-europsko istraživanje o “Odnosu potrošača prema hrani, prehrani i zdravlju” kojim se utvrdilo 5 najčešćih čimbenika koji utječu na izbor hrane i namirnica. U zemljama članicama EU prosječno su utvrđeni slijedeći čimbenici; “kvaliteta (svježina)” – 74%, “cijena” – 43%, “okus” – 38% , “pokušaj pravilne prehrane” – 32%, “što obitelj želi jesti” – 29%. Također su utvrđene razlike u mišljenju među različitim populacijskim skupinama. Tako žene, starije osobe i više educirane osobe smatraju da na izbor hrane jako utječu zdravstveni aspekti, dok muškarci više smatraju da na izbor hrane utječu okus i navika. Za nezaposlene osobe i umirovljenike, cijena namirnica i jela predstavljale su najvažniji čimbenik za izbor hrane. U istom istraživanju, čak 80% sudionika definiralo je pravilnu prehranu (uravnotežena i raznolika prehrana) na način koji je sugerirao da promicanje pravilne prehrane ipak ima određeni utjecaj, što se pak reflektira na poboljšanje trenda pravilne prehrane. Razumijevanje informacija o pravilnoj prehrani nije nužno rezultiralo promjenom prehrambenih navika, nego je važna i volja za promjenom vlastitog ponašanja. No, nažalost želja za promjenom prehrambenih navika među sudionicima istraživanja bila je mala, čak je 71% ispitanika smatralo da se hrane pravilno.

Izbor hrane ne ovisi samo o individualnim karakteristikama, nego je ograničen socijalnim i kulturnim čimbenicima. Upravo zato različite aktivnosti koje poduzima društvo u cjelini, predstavljaju pokretač za promjenu odnosa populacije prema prehrambenim navikama.

Podijeli